Nema cijepljenja preko veze, rekla je Marija Bubaš, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u jučerašnjoj HTV-ovoj emisiji Otvoreno o cijepljenju protiv koronavirusa, odnosno optužbama da su se brojni dužnosnici cijepili preko reda.

“Uvijek se traže one osobe koje pripadaju prioritetnim skupinama”, rekla je Bubaš. “Nema cijepljenja bez medicinske indikacije jer je svako cijepljenje potrebno ako želimo ispuniti naš plan, a plan je da svatko primi svoju dozu”, dodala je.

Upitana zašto je u zagrebačkoj zračnoj luci došlo do masovnog cijepljenja njihovih djelatnika Bubaš je rekla kako ne bi to nazvala masovnim cijepljenjem kad se radi o svega 56 ljudi. “Masovno je najmanje puta deset ili još više od toga”, dodala je.

Naglasila je da se radi o ljudima odabranima po prioritetu te da je ZL Franjo Tuđman naša najvažnija luka koja je između ostalog služila za dopremu zaštitne opreme, ali i funkcioniranje gospodarstva. Bubaš je upitala urednika i voditelja Branka Nađvinskog što misli kao novinar kako bi bilo evaluirano kad cijepljenje ne bi bilo provedeno, a zarazi se netko od osoba koje asistiraju slabije pokretnima, proširi se novi soj i zračna luka zatvori se na najmanje dva tjedna. Rekla je da nema informaciju jesu li u drugim zračnim lukama zatražili cijepljenje.

Ozren Polašek, pročelnik Katedre za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, rekao je da se u prethodnih 30 godina nismo uspjeli obraniti od prolazaka preko veze te da je sad iluzorno da ćemo se u ovakvoj situaciji otarasiti takvih obrazaca ponašanja.

Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC Split, rekao je da njegova majka još uvijek čeka poziv svoga liječnika.

Dobrica Rončević, voditelj Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, rekao je da je postupnik nešto što se primjenjuje od početka kampanje cijepljenja, ali da dokument sada jasnije povlači granice unutar pojedine faze između različitih kategorija osoba prema prioritetima koji su uglavnom bazirani na životnoj dobi. “S time što se onda događa da mlađe osobe koje su kronični bolesnici, neki i vrlo teški i vrlo rizični za razvoj komplikacija bolesti, ustvari dolaze nekako na začelje ovih prioriteta, s čime se vjerojatno obiteljski liječnici ne bi u potpunosti složili. To je sve posljedica prije svega dosadašnjeg nedostatka cjepiva”, rekao je Rončević.

Došlo je do prepirke

U emisiji HRT-a došlo je i do prepirke između Bubaš i Nataše Ban Toskić, predsjednice Komore liječnika obiteljske medicine, koja je rekla da vlada vrlo velika zbrka i zabuna općenito oko organizacije cijepljenja. Odluka ministra o planu cijepljenja od 1. veljače je posve jasna, ističe – cijepljenje će se vršiti isključivo na punktovima i uz pomoć mobilnih timova, a cjepitelji su epidemiolozi, obiteljski liječnici, medicina rada i školska medicina. Očekuju organizaciju punktova u domovima zdravlja. “I tu vlada popriličan kaos pa se pristupilo organizaciji tih punktova na neobičan i neujednačen način i veliki broj kolega nije zadovoljan. Recimo, negdje nisu organizirani adekvatni prostori niti je na suvisli način osmišljen taj punkt”, kaže Ban Toskić.

Bubaš kaže da je osupnuta količinom zbunjenosti: “Nakon dva mjeseca što je plan već objavljen na stranicama Vlade, nakon tolike priče o planu cijepljenja i prioritetnim skupinama, nakon toga da su se pacijenti mogli i trebali naručiti liječnicima obiteljske medicine, jer kome bi se naručio netko nego svom liječniku obiteljske medicine…”

Bubaš je Nataši Ban Toskić rekla da nije u redu da dodatno dovodi do zbunjenosti javnosti. “Nije mi jasno zašto liječnici obiteljske medicine ne bi bili cjepitelji, zašto se ne bi moglo cijepiti i u ordinacijama jer se tako cijepi i ljude protiv gripe. Nije mi jasno zašto ste shvatili da će baš nužno biti organizirani isključivo punktovi”, rekla je Bubaš.

Ban Toskić uzvratila je kako niti ona niti udruga koju vodi nikad nije rekla da liječnici obiteljske medicine ne žele sudjelovati u cijepljenju – naprotiv, uporno su ukazivali na moguće probleme u provedbi i potrebu jasnog definiranja plana i kriterija. “Nije istina da to govorim samo ja, brojni moji kolege u tome stalno ustraju”, dodala je. “Ne pada mi na pamet da nekom drugom kolegi iz druge struke govorim što je njegov posao i kako bi trebao raditi”, poručila je također Ban Toskić.

Polašek je odgovorio na pitanje tko bi trebao raditi smjernice, davati naputke i razraditi sve što će se događati u daljnjem procesu cijepljenja. “Definitivno epidemiologija treba dizajnirati ovakve planove, a obiteljska medicina mora sudjelovati u provedbi planova zato što liječnici obiteljske medicine imaju informacije o svakom pojedinom bolesniku jer šansa da napravimo nekakve smjernice bez uključenosti liječnika obiteljske medicine znači da ćemo skoro sigurno pogriješiti i da nećemo dobro odabrati bolesnike, to jest ljude kako ćemo ih pozivati na cijepljenje”, rekao je.

Govoreći o nedoumicama oko učinkovitosti cjepiva AstraZenece za ljude starije dobi Ivić je rekao da je svrha svakog cijepljenja da spriječi pojavu teške bolesti i umiranja te da su sva dostupna cjepiva u tom smislu gotovo sto posto učinkovita. “Nama je bitno da ljudi budu zaštićeni od teške bolesti i smrti i sva cjepiva su u tom smislu potpuno jednaka, bez obzira na životnu dob. Ne postoji razlog da se odustaje cijepiti, pogotovo u ovim vremenima kad ni nemamo toliko cjepiva, a cilj je da što prije to postignemo. Što god mi više čekamo, više će ljudi zbog toga što nije cijepljeno obolijevati i umirati”, poručio je Ivić.

Upitan bi li se cijepio ruskim cjepivom Ivić je rekao da bi u studenom ili prosincu bio suzdržan, ali da sada može slobodno odgovoriti da bi – bez ikakve zadrške. “Pred Novu godinu još nismo imali tu treću fazu, ali na ovaj ili onaj način rusko cjepivo je prošlo svoju treću fazu, provjereno je, prema tome – ono je vrlo kvalitetno”, rekao je Ivić.

Bubaš je rekla da ne može odgovoriti na pitanje treba li Hrvatska čekati europsku agenciju EMA-u da odobri rusko cjepivo na razini EU-a ili Hrvatska može sama odobriti to cjepivo. Možemo li otkazati već naručena cjepiva i novac preusmjeriti u rusko ili kinesko? “Ne mogu odgovoriti na to pitanje, ali mogu reći sljedeće – da je ta odluka strateška odluka i donijet će se tamo gdje je mjesto za donošenje strateških odluka”, poručila je Bubaš.