Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a i dopredsjednica Hrvatske liječničke komore, gostovala je u N1 studiju uživo i komentirala probleme s kojima se liječnici suočavaju u zdravstvenom sustavu, oko čega je najavljen i prosvjed za 18. ožujka.
Šmit je objasnila i zašto zdravstveni djelatnici najavljuju novi prosvjed.
“Mi godinama vodimo poluproduktivne dijaloge sa zdravstvenom administracijom, zadnji takav pokušaj pregovora je bio u osmom mjesecu prošle godine kad je dogovoren jedan slijed rokova i ti rokovi, nažalost, i određene stvari koje su se trebale ispoštivati u njima nisu riješeni od strane ministarstva i sada buja nezadovoljstvo liječnika, dobivamo informacije da ljudi nisu zadovoljni, da kipe, da su ljuti jer očekuju rješenja koja su im obećana. Raste nezadovoljstvo. Proveli smo anketu svih pet medicinskih i liječničkih organizacija i udruga, dobili smo odgovore što naše članstvo želi, želi prosvjedovati i želi u štrajk i pokazati zdravstvenoj administraciji da nezadovoljstvo raste, da nije riješeno i da očekuju konkretna rješenja”, rekla je Šmit.
Ministar zdravstva Vili Beroš reagirao je na najavu prosvjeda, rekavši da 60 posto liječnika uopće nije pristupilo anketi, kao i da je čudno da se netko poziva na dijalog, a onda prije sastanka organizira pressice u prosvjede.
“Nema se tu što sumnjati u motive. Ja sam u ovoj priči desetak godina. Uvijek je isto sa zdravstvenim administracijama, uvijek se, kad je problem sa strukom, one koji se bune trpa u suprotni politički tabor, tako da smo mi na te spinove već naviknuli. Ono što ministar ističe kao problem s postocima, podsjetit ću javnost da vrlo rijetko koji izbori završavaju rezultatima, a da izlaznost bude veća od 40 posto, tako da o nekakvim brojkama s te strane mislim da je bolje da ministar ne govori. Ono što bi trebao uzeti za informaciju je da je 40 posto svih liječnika u Hrvatskoj jedna impresivna brojka, radi se o tisućama liječnika i oni nisu zadovoljni”, rekla je Šmit.
Ponovila je da je situacija u hrvatskom zdravstvenom sustavu jako loša.
“Primarna zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj je devastirana. Mnoge su ambulante početkom godine ostale bez svojih nositelja. Ljudi su početkom siječnja znali doći na vrata i naći zatvorena vrata jer je čovjek otišao u mirovinu i nema više nikoga u toj ambulanti, ljudi su se sami trebali preraspodijeliti, ali uglavnom liječnika nije bilo da zamijeni postojećeg kolegu. Neatraktivnost bolničkih specijalizacija nešto je o čemu HUBOL progovara niz godina, bilo zbog lokacije, loših uvjeta, specijalizantskih robovlasničkih ugovora, težine specijaliazcije. Postoji određeni niz specijalizacija i prostorni problem gdje ljudi ne žele ići. Treba napraviti da se ta mjesta i bolnice i ustanove učine ponovno atraktivnima. Postoji niz mjera koje se može napraviti, kopirajući neke druge zemlje”, rekla je Šmit.
Istaknula je da postoje stvari kojima se može privući ljude, bilo nižim porezima, rješavanjem stambenog pitanja ili edukacijama koje se mogu ponuditi.
“Radi se o intelektualcima koji se cijeli život školuju, kojima je znanje, učenje, edukacija osnova onoga što je njihov profesionalni integritet, treba osigurati materijalnu podlogu, zapošljavanje supružnika, vrtiće, tako to rade druge zemlje. Velik je problem odaziva na specijalizacije iz hitne medicine, to tišti cijelu državu, pokušavali smo pronaći rješenja, ali tu nije bilo sluha da se za to nađe rješenja, pa ima i velikih bolnica koje vape za specijalistima hitne medicine. Puno je tu rupa u sustavu koje treba rješavati, ali treba htjeti riješiti, a ne deklarativno reći da se nudi reforma, a ona se sastoji od par stranica deklarativnog teksta, a ostalo su nebitne stvari, a ovih vrućih krumpira se nitko ne hvata, nema polugu, političku moć ili što treće”, rekla je Šmit.
Što se same zdravstvene reforme tiče, liječnica kaže da ništa krucijalno u njoj nije riješeno, poput hitne medicine, kadrovsko-vremenskih normativa ili specijalizacija.
“Nije niz stvari riješen. Mi smo jedina od struka koja ima pripravnost, prekovremene sate, gdje trebamo definirati maksimume i okvire rada, vrijeme koje možemo posvetiti pacijentu, puno je tu stvari koje treba rješavati, a koje, nažalost, ministar ne rješava. Nama je jasno da se neke stvari ne mogu preko noći riješiti, ali te odluke treba donijeti, nas treba biti više u sustavu, trebamo imati vrijeme za pacijenta”, rekla je Šmit.
Naš je Igor Bobić svoju gošću u studiju upitao i kako naći mjeru u svim tim liječničkim zahtjevima.
“Smanjeni prirezi, rješavanje stambenog pitanja, mnoge su zemlje gledale kako da sufinanciraju kreditne rejtinge liječnika, da im daju olakšice na kredite, edukacija, ljude privlači edukacija, ponudite novu metodu koju će usavršiti kroz edukaciju i donijeti u medicinsku ustanovu, proširite profesionalni interes, treba popuniti sustav, privući ljude s benefitima i onda ti robovlasnički ugovori neće biti problem”, rekla je Šmit.
Ona sama se iz Siska preselila u Pulu. “Ja sam ugovor riješila pa ugovornu obvezu sa Siskom nisam imala, u trenutku kad sam napuštala mjesto stanovanja gdje sam odrastala i radila 17 godina, dogodile su se životne okolnosti, jedno i profesionalno nezadovoljstvo, potres je dosta kumovao i donijela sam radikalnu životnu odluku i kompletan život preselila na drugo mjesto, nisam birala kliniku, nego manju županijsku bolnicu, gdje me se dočelako s profesionalnom toplinom i mogućnošću profesionalnog rasta. Taj profesionalni interes me zadovoljava. Vrlo vjerojatno bi i ostali ljudi pronašli sebe u tim sredinama”, rekla je Šmit.
Upitana kako je moguće da postoji problem u državi koja je u 10 godina izgubila pola milijuna stanovnika, a dobila 3.000 liječnika više, Šmit je rekla da ljudi prateći suhoparnu statistiku dođu u diskrepanciju.
“Naše stanovništvo stari. Nama je manjak mladog i zdravog stanovništva, ti su se ljudi iselili van. Ostali su nam ljudi visoke životne dobi i oni koji su u mirovini, oni trebaju više zdravstvenih usluga. S druge strane, medicina se rasplamsala, otvaraju se nove dijagnostičke terapije i mogućnosti za koje treba ljudi. A tu gdje nedostaje ljudi su hitni pogoni i primarna zaštita gdje se iz postojećih struktura pretaču kadrovi i prelijevaju iz šupljeg u prazno. Ljudi se slabo mogu razvijati jer non-stop krpaju rupe u sustavu. To je problem. Treba nas više, trebamo i veće plaće, trebamo plaću koja neće biti za početak 9.000 kuna, koja će ipak biti nešto veća. Trebamo i materijalne i profesionalne benefite. Treba s nama sjesti za stol i reći gdje se što može napraviti”, rekla je Šmit.
Što se štrajka tiče, predsjednica HUBOL-a istaknula je da sindikati donose odluke o tome, ali da su sve opcije otvorene.
“Prosvjed je uvertira, iz iskustva znamo kako će teći taj postupak, dobit ćemo poziv na sastanak, oformit će se radne skupine, koje će rješavati probleme. Ja sam u njima bila više puta u 10 godina pa će izgledati da se nešto želi riješiti i dogovoriti, kako vrijeme ide, interes javnosti za tu temu će se pokušati splasnuti pa će se sitnim benefitima pokušati to riješiti. Imam želju da sve to skupa vodi nečemu produktivnom, nama svima treba bolje zdravstvo, ali bojim se da će to sve skupa biti jedna iscrpljujuća borba s administracijom koja ima nekakve želje za nešto, ali vrlo očito male, ako uzmemo u obzir sve ovo što smo mi prošli u proteklih 10 godina”, rekla je Šmit.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!