Stručnjak za međunarodne odnose Goran Bandov gostovao je u Novom danu u kojem je na obljetnicu ruske invazije na Ukrajinu komentirao tijek rata te kako se SAD i Europa nose s ruskom agresijom.
“Ključno je da su se promjene događale duži vremenski period, rat ih je samo dodatno ubrzao. Vidjeli smo da je Vladimir Putin imao nekoliko pogrešnih informacija na samom početku rata. Mislili su da Ukrajinu mogu osvojiti Blitzkriegom, pokazalo se upravo suprotnim jer je Ukrajina pružila otpor. Putin je mislio da može potpuno razjediniti zapadni svijet, ali bilo je upravo suprotno. EU djeluje snažnije i odgovornije nego što je to u bilo u bilo kojoj dosadašnjoj krizi”, rekao je stručnjak za međunarodne odnose Goran Bandov.
Kao izrazito bitno navodi i trenutak kad je NATO savez izgubio svog prvotnog protivnika u Varšavskom paktu.
“Tad se razmišljalo ima li NATO savez uopće smisla, možda treba reformaciju ili zaključenje svoje egzistencije. On je sad postao puno snažniji nego prije, dignuta su mu cijena, značaj i utjecaj. Tomu je doprinio rat i neupitno želja Švedske i Finske za pridruživanjem. Čini mi se da osim Turske nema nijedna druga država unutar NATO saveza koja ima neka propitivanja. Nisam siguran da Švedska i Turska i imaju iste stavove, postoji potreba između te dvije države da se još više razgovara. Švedska bi bila značajni akter unutar NATO saveza i to bi bio interes i same Turske”, kazao je.
Isto tako, kaže Bandov, kad se počela događati agresija na Ukrajinu, cijeli niz svjetskih čelnika na nekin način je ostao zatečen.
“To se vidjelo po njihovim reakcijama. Nije se željelo vjerovati. Na neki se način smatralo da se radi o samo još jednom blefiranju. To je i razlog zašto je ruska vojska uspjela napraviti nabrzaka značajne iskorake u Ukrajini. I sam Volodimir Zelenski je rekao da ne očekuje da će doći do invazije. No, odlučnost zapadnih sila je sada neupitna. Svijetu i Europi je trebalo vremena da shvatimo da više ne živimo kao prije. Živjeli smo stvarno jedan globalizacijski san gdje smo imali zaštitu unutar NATO saveza koju smo mogli povoljno osigurati i imali smo energente koje smo povoljno mogli osigurati. Mogli smo povoljno živeti, ali preko noći više nije bilo tako. Europi je trebalo duže vrijeme da shvati što se događa. Europa nije pomagala u vojnom smislu, ali je pomagala u humanitarnom smislu jer je najviše Ukrajinaca otišlo u Poljsku i Njemačku. SAD je dao najznačajniju potporu u vojnom smislu. Prvo se govorilo da ne mogu dati tenkove, pa su dobili tenkove, pa da avioni ne mogu nikako otići u Ukrajinu, pa sad dobivaju i avione”, kazao je Bandov.
Stručnjak misli da je već na početku Europa shvatila da ovo nije samo ukrajinski rat, nego europski rat.
Isto tako, navodi da je odnos Kine s SAD-om izazovan.
“Oni koji su protivni s SAD-om ulaze u krug prijatelja Kine kao protuteža Washingtonu. Kina će sigurno morati zauzeti snažniji stav nego do sada. Kina je imala kvalitetne odnose s obje države i mogla je biti moderator razgovora s njih dvije, danas nisam siguran da je to smjer u kojem svijet želi ići. Međunarodna zajednica zapravo treba mehanizme unutar Ujedninjenih naroda. Bilo je puno žešćih rezolucija, ali od njih se odustalo da bi se osigurala što je šira potpora, rekao je te dodao: “Zelenski je u nekoliko navrata spomenuo kako bi volio dobiti Kinu na stranu Ukrajine. Također se razgovara s Indijom kao bi poduprla zapadni stav što se tiče ukrajinskog rata”.
Za kraj kaže kako Indija i Kina sad već pokušavaju osigurati značajno jeftinije energente iz Rusije.
“Kina već cijeli niz godina pokušava pozicionirati se kao predvodnica jednog drugog bloka i govori protiv jednog cijelog niza zapadnih stajališta. Ono što je bitno je to da su i Kina i Indija iznimno značajne”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!