Tomislav Tomašević danas je sa članovima i članicama kvartovske grupe platforme Zagreb je NAŠ! s područja Gradske četvrti Trnje obišao neke od ključnih lokacija iz kojih se vide najveći problemi za stanovnike ove gradske četvrti. Konferencija za medije održala se na Starom Trnju, ispred zapuštene livade na kojoj se nalazi divlje parkiralište i odlagalište starih automobila, a Tomašević je istaknuo kako se zbog ovakvih mjesta Trnje može nazvati primjerom “urbanističkog nereda”, a što je posebno nevjerojatno zbog činjenice da je praktički riječ o širem centru grada.
Kao jedan od problema naveo je činjenicu da je velik dio prometnica izgrađen je bez rubnika i na nižoj razini od okolnog zemljišta, zbog čega nakon svake kiše nastaju jezera, dok zavojite i uske prometnice bez nogostupa i pješačkih prijelaza predstavljaju ozbiljnu opasnost za stanovnike ovog dijela Trnja.
Osvrnuo se na izostanak ulaganja u javnu odvodnju i slivnike te prebacivanja odgovornosti s gradskih institucija na državne institucije, zbog čega su stanovnici Starog Trnja iskusili strašne posljedice prošlogodišnjih poplava. “U velikom dijelu grada odvodnja je mješovita, što znači da fekalne i oborinske vode idu u isti sustav odvodnje. Kada niču nove zgrade na područjima na kojima su nekad bile obiteljske kuće, dolazi do toga da stari sustav odvodnje ne može zaprimiti oborinske vode”, objasnio je Tomislav Tomašević. Takva je situacija prošlo ljeto ugrozila stanovnike Trnja, koji su, kako bi donekle zaštitili svoje domove, usred poplava bili prisiljeni sami intervenirati i otključati Ustavu Kuniščak te usmjeriti ogromne nalete vode u rijeku Savu. Iako su štete ogromne, stanovnici dan danas nisu primili nikakvu odštetu, a odlukom gradske uprave ponovno su prisiljeni prijavljivati štetu, unatoč tome što je šteta već prijavljena prošle godine.
PROČITAJTE JOŠ
Tomašević za ovakve situacije vidi rješenje u povećanju infiltracijskih površina i najavljuje: “Možemo povući novac iz evropskih fondova te konačno riješiti problem vodoopskrbne mrežu i pitanje odvodnje”.
Osim neulaganja u javnu odvodnju, kao velik problem Tomašević je istaknuo neodržavanje prometnica. Već 60 godina obećava se izgradnja prometnog koridora, odnosno izgradnja ulice Prisavlje, a stanovnicima kuća koje se nalaze na planiranom koridoru godinama je ograničeno raspolaganje privatnom imovinom. U te se kuće ne smije ulagati niti se išta na njima smije mijenjati te su ograničene mogućnosti najma, zbog čega vrijednost tih nekretnina godinama drastično pada. Ovakva je situacija i na Trešnjevici te na istoku grada, a Tomašević je najavio da se više se neće događati da Grad stavlja u planove prometnice, zbog čije izgradnje se vlasnicima nekretnina zabranjuje korištenje imovine i raspolaganje njom, a da onda ti projekti desetljećima ‘stoje u ladici’.
Osvrnuo se i na probleme Sigećice. Tamo je prije nekoliko godina izgrađeno je 7 Pionirovih zgrada čime se naselje već povećalo za 1 000 ljudi, a bez dodatne izgradnje vrtića i škola. Trenutno je je u planu izgradnja još 7 stambeno-poslovnih zgrada, a bez prateće javne i komunalne infrastrukture. Ovakvo nicanje novih zgrada, koje ne pratii nova infrastruktura: nove škole, novi vrtići i nove zelene površine Tomašević je to nazvao nebalansiranim urbanizmom.
“Takav ćemo nebalansirani urbanizam zaustaviti jednim drugačijim urbanizmom koji podrazumijeva da povećanje stanovnika u kvartu prati i povećana izgradnje infrastrukture jer svi građani Zagreba zaslužuju imate jednaku kvalitetu života, neovisno o tome u kojem kvartu žive”, zaključio je Tomašević.
Frana Laća, vijećnica Mjesnog odbora Trnjanska Savica, osvrnula se na činjenicu da se na Savici već dugi niz godina predviđa gradnja doma za starije i nemoćne. Iznijela podatke o tome da na području cijelog Trnja postoji samo jedan takav dom, a prema popisu stanovništva iz 2011.godine na Trnju živi oko 11 000 građana starijih od 60 godina. Unatoč tome što je urbanističkim planom uređenja, koji je usvojen još 2007. godine, predviđena izgradnja doma s planiranim kapacitetom za 100 – 150 korisnika, do izgradnje nikad nije došlo. “Samo Savica s gotovo 10 000 stanovnika, odgovara jednom manjem gradu, i stoga gradnja doma spada u njezine prioritetne potrebe. Želimo omogućiti svojim sugrađanima humano starenje u okviru zajednice”,rekla je Laća.
Osvrnula se i na problem Osnovne škole Jure Kaštelana. Kako navodi Laća, škola je danas, 53 godine nakon izgradnje u potpunosti dotrajala, od vrlo vidljive stolarije do manje vidljivih, ali puno važnijih i zabrinjavajućih temelja.
“Ujedno je i to jedina obrazovno odgojna ustanova na Trnju koja još uvijek ima azbestni krov. Štoviše, među vrlo rijetkim takvim školama je u cijelome gradu Zagrebu”, upozorila je Laća. Između ostaloga, škola ne zadovoljava ni pedagoški standard osnovnoškolskog odgoja (ne odgovara potrebama djece s teškoćama u razvoju, nema dovoljno prostora za tjelesni odgoj i ne posjeduje adekvatnu blagovaonicu). Upozorila je stoga da je izgradnja nove škola više nego potrebna.
“Školu trenutno pohađa oko 600 učenika i to u dvije smjene, a znamo da je jednosmjenska nastava nešto čemu se teži već godinama”, dodala je. Škola je predviđena za rekonstrukciju već više godina, a početku rušenja nema još ni naznake, a kamoli da bi se mogla nazirati gradnja nove. Zaključno je navela da je tome razlog i činjenica da jedna čestica školskog dvorišta još uvijek u društvenom vlasništvu što znači da do dana današnjeg nisu riješeni imovinsko pravni odnosi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!