Simptom covida-19 je i povišena tjelesna temperatura, pa mnogo ljudi ovih dana češće kontrolira stanje na toplomjeru. Ipak, stručnjaci upozoravaju da vas ne trebate paničariti, ako primijetite da je vaša temperatura malo viša od 37 stupnjeva.

Iako svaka temperatura viša od 37 može zabrinjavati, stvari nisu tako jednostavne i postoje mnogi osobni, medicinski i faktori okoline koji utječu na tjelesnu temperaturu i određuju je li ona kod nekoga povišena.

Koncept normalne tjelesne temperature, ne više od 37 stupnjeva, postavio je sredinom 19. stoljeća njemački doktor Carl Wunderlich i taj se standard održao do danas. Ipak, mnogi liječnici upozoravaju da je normalna tjelesna temperatura raspon, a ne samo jedna brojka te da brojni ljudi imaju temperaturu i višu i nižu od standardne, a osjećaju se potpuno normalno i dobro.

Naša je tjelesna temperatura često niža ujutro, a poraste za desetinku ili dvije stupnjeva kako se bliži noć. Kod nekih oboljelih od covida temperatura je isto bila viša tijekom noći. Kako onda razlikovati normalnu tjelesnu temperaturu od one povišene, koja može ukazivati na covid-19? “Temperatura uzrokovana covidom-19 ostat će visoka i neće se snižavati i osjetit ćete je, dok normalnu temperaturu, koja varira, čovjek uopće ne osjeti”, rekao je dr. Waleed Javaid, ravnatelj Odjela prevencije i kontrole infekcije u Mount Sinai Downtown u New Yorku. Osim toga, groznicu prate i drugi simptomi, poput drhtanja.

Kako provjeriti koja je vaša normalna tjelesna temperatura?

Da biste sa sigurnošću ustanovili koja je vaša normalna tjelesna temperatura, trebali biste je mjeriti tri puta djevno, ujutro, popodne i navečer i te rezultate bilježiti tijekom nekoliko tjedana. Na kraju eksperimenta morali biste moći odrediti vašu prosječnu i normalnu temperaturu za određeno doba dana.

Kad znate koja je vaša normalna tjelesna temperatura, bit će vam lakše procijeniti vaše stanje i znati je li odstupanje od toga znak za odlazak liječniku ili ne, prenosi CNN.

Drugi faktori koji mogu utjecati na vašu tjelenu temperaturu su i lijekovi poput acetaminofena ili ibuprofena, koji se često uzima protiv bolova, ali i snižava temperaturu. Protuupalni lijekovi, kao oni koji se koriste u liječenju raka, reumatoidnog artritisa ili lupusa također mogu utjecati na vašu temperaturu, stoga pročitajte upute koje dobivate s lijekovima, kako biste znali kako će oni utjecati na vašu temperaturu.

Kako pravilno izmjeriti temperaturu?

Kako biste provjerili ispravnost vašeg toplomjera, temperaturu mjerite triput zaredom, u razmaku od 10 minuta od svakog mjerenja. Ako rezultati variraju za desetinku stupnja ili više, a vi se i dalje isto osjećate, moguće je da trebate bolji toplomjer.

Temperatura se može mjeriti kroz kožu, usta, rektum, pazuh ili uho. “Termometri za mjerenje temperature kroz kožu ili uho najlakši su za korištenje, ali mogu biti manje točni od oralnih ili rektalnih termometara”, rekao je liječnik. Što se temperature mjerene pod pazuhom tiče, ona je negdje između.

Točnost mjerenja može biti uvjetovana i okolišom, pa ako ste usred zime ušli u kuću i počeli mjeriti temperaturu, normalno je da će u idućih 30 do 40 minuta vaše tijelo biti hladnije i da biste trebali pričekati barem sat vremena kako biste izmjerili temperauturu.

Osim vremenskih uvjeta, temperaturu oralnim putem ne biste trebali mjeriti ni ako ste upravo popili vrlo hladno ili jako vruće piće, pa i u toj situaciji pričekajte 30 do 40 minuta i onda izmjerite temperaturu.

Ako ste primijetili da vam je temperatura nešto povišena u odnosu na dan ranije, a nemate baš nikakvih drugih simptoma, izmjerite temperaturu i sutra. “Ako se ne događa ništa drugo, temperatura bi se preko noći trebala vratiti u normalu. Ako se to ne dogodi, trebali biste se testirati na koronavirus, posebice ako su vam se pojavili i drugi simptomi kao što su kašalj, kratak dah, malaksalost ili gubitak osjeta okusa i mirisa”, rekao je Javaid.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.