Koža kao najveći organ čovjeka može ponekad izazivati prave probleme. Jedan od nerijetkih poremećaja je alergijska urtikarija koju se opisuje kao kožni poremećaj koji nastaje kao posljedica imunološke reakcije na alergene.
Simptomi alergijske urtikarije uključuju svrbež te otekline, odnosno podignuti crveni osip na koži koji se naziva urtikarijska papula ili kvržica. Alergijska urtikarija naziva se i koprivnjača jer reakcija kože vrlo podsjeća na opeklinu koprive.
Što je alergijska urtikarija?
Prema medicinskim izvorima, alergijsku urtikariju mogu izazvati brojni alergeni uključujući hranu, lijekove, ubode insekata, pelud ili kontakt s materijalima poput lateksa.
Urtikarija nastaje kao posljedica otpuštanja histamina i drugih kemijskih tvari iz stanica kože, koje dovode do karakterističnih simptoma. Kada je tijelo izloženo alergenima, tada imunološki sustav reagira oslobađanjem histamina iz stanica koje se nazivaju mastociti.
Histamin je kemijska tvar koja inače ima različite učinke u tijelu, uključujući povećanje propusnosti krvnih žila i stimulaciju živčanih završetaka.
Međutim, kada se histamin oslobodi u prevelikim količinama zbog alergena kao u slučaju alergijske urtikarije, on izaziva proširenje malih krvnih žila, što dovodi do oticanja i crvenila kože. Također potiče živčane završetke koji uzrokuju svrbež, a rezultat toga su karakteristični simptomi urtikarije – podignute crvene kvržice na koži koje svrbe i mogu se širiti.
Histamin također može biti krivac za izazivanje i drugih simptoma urtikarije poput osjećaja topline i crvenila, ne samo kože već i drugih dijelova tijela. Dakle upravo otpuštanje histamina je uzrok pojave simptoma alergijske urtikarije.
Uzrok alergijske urtikarije
Učestalost pojavljivanja alergijske urtikarije je relativno visoka te se smatra da oko 20% opće populacije doživljava ovaj problem. Pojaviti se može kod osoba svih dobnih skupina, a najčešće traje do šest tjedana.
Uzroci alergijske urtikarije mogu biti raznoliki, a neki od najčešćih su:
1. Različita hrana
Određene namirnice mogu biti izazivači alergijske urtikarije, odnosno, mogu potaknuti otpuštanje i nakupljanje histamina; najčešće su to jaja, orašasti plodovi, mliječni proizvodi, riba, školjke, agrumi i pšenica.
2. Lijekovi
Kortikosteroidi te antibiotici poput penicilina, sulfonamida i tetraciklina, antiinflamatorni lijekovi kao što su ibuprofen i aspirin, kao i određeni lijekovi za kontrolu krvnog tlaka mogu izazvati alergijsku urtikariju – u tim slučajevima najčešće kratko traje.
3. Ubodi insekata
Alergijska urtikarija može biti izazvana ubodom komarca, pčele, ose, i stršljena mogu izazvati alergijske reakcije kod nekih ljudi, ali reakciju izazva i otrov koji insekt ubrizgava prilikom uboda što također može izazvati alergijsku urtikariju.
4. Pelud i biljke
Alergija na pelud biljaka može također biti povezana s pojavom alergijske urtikarije.
5. Fizički faktori
Urtikarija ima mnoga lica, pa se simptomi mogu pojaviti zbog različitih uzroka kao što su sunce, odnosno toplina, hladnoća te pritisak na kožu. U tom slučaju govorimo o alergiji na hladnoću, toplinskoj urtikariji, fotourtikariji te dermografizmu.
Trajanje alergijske urtikarije i simptoma
Trajanje alergijske urtikarije je obično dok god je osoba izložena alergenu. Trajanje i intenzitet simptoma utječe na to hoće li se reakcija tretirati kao akutna ili kronična. Ukoliko je trajanje duže od šest tjedana, smatra se kroničnom alergijskom urtikarijom.
Akutna urtikarija obično traje manje od šest tjedana. U većini slučajeva, osipi se pojavljuju iznenada, javljaju se u kratkom vremenskom razdoblju i mogu nestati unutar nekoliko sati ili dana. Osobe s akutnom urtikarijom često imaju povijest izlaganja alergenu koji može izazvati ovu reakciju.
Kronična alergijska urtikarija se definira kao stanje u kojem simptomi traju dulje od šest tjedana. Osobe s kroničnom urtikarijom mogu imati povremene epizode osipa tijekom duljeg vremenskog razdoblja. U nekim slučajevima se simptomi mogu javljati svakodnevno.
Simptomi alergijske urtikarije
Pojava alergijske urtikarije obično je vrlo jasna jer se radi o specifičnim simptomima. Najčešći simptomi su svrbež, crvenilo kože te osip koji izgleda kao jasno podignute malene točkice na koži. Točkice mogu biti pravilnog oblika ili neobičnih oblika, a čitava koža koja trpi osip će na dijelovima biti uzdignuta.
Obično se radi o uzdignutim bjelkastim kvržicama na koži koje su okružene crvenilom, kao kada se opečete na koprivu. Alergijsku urtikariju karakterizira i snažan svrbež i želja da se počešete. Ovisno o lokaliziranosti, simptomi alergijske urtikarije mogu izazvati bol ako je zahvaćen veći dio tijela.
Ovo su još neki od najčešćih simptoma alergijske urtikarije:
1. Urtikarijski osip
Najkarakterističniji simptom alergijske urtikarije su crveni osipi koji se javljaju na koži u obliku kvržica ili plikova, a koji se mogu pojaviti pojedinačno ili u grupama. Mogu biti pravilnih i nepravilnih oblika, manje i veće veličine te se pojaviti na bilo kojem dijelu kože neovisno o alergenu. Crvenilo i osip mogu trajati od nekoliko minuta do par sati, no pravilno tretiranje brzo smanjuje neugodu i crvenilo.
2. Intenzivan svrbež zahvaćenog područja
Jak svrbež je vrlo uobičajen simptom alergijske urtikarije. Svrbež će se pojaviti na mjestu gdje se pojavljuje osip te se opisuje kao jak, poput onog kada vas ubode komarac. Češanje samo kratkotrajno smanjuje osjećaj svrbeža koji se nakon dodirivanja ili češanja pojačava te uz to može izazvati bol i iritaciju kože.
3. Oticanje
Na mjestu osipa se nerijetko pojavljuje oticanje kože, odnosno uzdignuće kože koje svrbi, može trajati nekoliko sati, ali i dana.
4. Pojačana osjetljivost na dodir
Koža na kojoj se pojavio osip i alergijska urtikarija može biti jako osjetljiva i blago bolna na dodir, posebice ako se osoba nije suzdržala od češanja.
5. Toplina na području osipa
Jedan od simptoma uz crvenilo i svrbež je i osjećaj topline na obuhvaćenom području, kao da ste na taj dio kože stavili topli oblog.
Važno je napomenuti da simptomi alergijske urtikarije mogu varirati od osobe do osobe i mogu se razlikovati u intenzitetu i trajanju. Neki pacijenti mogu doživjeti samo blage simptome koji brzo nestaju, dok drugi mogu imati teže slučajeve s dugotrajnim osipima i intenzivnim svrbežom. Dugotrajni simptomi bez pravilnog liječenja mogu prerasti u kronično stanje.
Kako reagirati kada nastupi jak svrbež i osip?
Pri pojavi simptoma alergijske urtikarije važno je odmah se obratiti liječniku kako bi se što prije prepoznao uzrok, ali i smanjili simptomi. Da bi se postavila dijagnoza alergijske urtikarije, liječnici obično temelje svoje prosudbe na karakterističnim simptomima, povijesti pacijenta i fizičkom pregledu.
U nekim slučajevima, provode se dodatni testovi kao što su kožni testovi ili krvne pretrage koje prikazuju prisutnost specifičnih protutijela (IgE) kako bi se identificirali specifični alergeni koji mogu izazvati reakciju.
Liječnik će provesti detaljan razgovor s pacijentom kako bi prikupio informacije o simptomima, njihovom trajanju, okidačima i mogućim faktorima rizika. Također, bit će važno utvrditi povijest alergija u obitelji i moguće veze s izlaganjem određenim alergenima. Uz to će se pažljivo pregledati koža te se provjeriti drugi mogući znakovi alergijske urtikarije.
Liječenje alergijske urtikarije
Kod svakog se pacijenta alergijska urtikarija može pojaviti u drugačijem intenzitetu i obliku. Stoga se liječenje preporučuje isključivo uz konzultacije sa stručnjacima.
U liječenju alergijske urtikarije, pristup je obično usmjeren na kontrolu simptoma i ublažavanje nelagode pacijenta. Liječnici često preporučuju antihistaminike koji blokiraju djelovanje histamina i smanjuju svrbež i oticanje. U težim slučajevima ili kroničnoj urtikariji, mogu se koristiti kortikosteroidi ili drugi imunosupresivni lijekovi.
Još neki od načina liječenja alergijske urtikarije su:
1. Izbjegavanje alergena
Nakon što se liječničkim pretragama ustanovi koji alergen izaziva alergijsku urtikariju, pacijenta se potiče da izbjegava izlaganje tim tvarima kako bi smanjio rizik od reakcije.
2. Lijekovi
Prva linija liječenja alergijske urtikarije su antihistaminici koji blokiraju djelovanje histamina, kemijske tvari koja igra ključnu ulogu u uzroku urtikarije. Oni smanjuju svrbež, crvenilo i oticanje kože. Dostupni su kao oralni lijekovi ili masti za lokalnu primjenu. Kod nekih pacijenata duže traje odabir pravilnog antihistaminika koji rješava sve simptome alergijske urtikarije.
3. Smanjivanje simptoma
Da bi se spriječio daljnji svrbež pacijent može stavljati hladne obloge, nositi udobnu odjeću te promijeniti deterdžente za rublje, šampone i kreme koje koristi jer one također mogu pojačati simptome koji već postoje.
Tko je u većem riziku?
Kako smo pisali, alergijska urtikarija se može pojaviti kod ljudi svih dobnih skupina. Međutim, postoje neki čimbenici koji mogu povećati osjetljivost pojedinaca na razvoj ove alergije.
Pokazalo se da je dosta bitno ima li osoba već povijest alergija. Pacijenti koji boluju od alergijskog rinitisa ili konjunktivitisa, kao i od astme, imaju veće šanse za razvijanje alergijske urtikarije. Uz to postoji i djelomična genetska predispozicija za alergijske reakcije, pa su osobe s obiteljskom anamnezom alergija također podložnije.
Osobe koje su uzastopno izložene alergenima mogu razviti alergijsku reakciju u obliku urtikarije. U povećanom su riziku i osobe koje pate od autoimunih poremećaja, kao što su sistemski lupus eritematosus ili reumatoidni artritis. Ovi pacijenti mogu imati povećan rizik od razvoja alergijske urtikarije jer navedeni poremećaji mogu utjecati na imunološki sustav i povećati osjetljivost na alergene.
Hormonalne promjene u organizmu zbog trudnoće ili hormonalne terapije mogu utjecati na pojačanu osjetljivost na alergene. Osobe koje imaju čestu neravnotežu hormona su sklonije razvijanju alergijske urtikarije.
Na razvijanje alergije utječu i vanjski faktori poput stresa, trauma, velikih promjena temperatura i velikog napora. Sve navedeno može utjecati na smanjenje imunoloških funkcija i pravilnog odgovora imuniteta na vanjske tvari.
Svaka je osoba jedinstvena te se reakcije, kao i uzroci osjetljivosti mogu razlikovati. Uzroci alergijske urtikarije mogu biti složeni i često je potrebno detaljnije ispitivanje kako bi se utvrdili specifični faktori rizika za svakog pojedinca.
Alergijska urtikarija: Iskustva pacijenata
U nastavku donosimo iskustva iz razgovora s osobama koje pate od alergijske urtikarije.
“Prije 10 godina sam usred ljeta dobila neobične točkice na leđima i stražnjici koje su jako svrbjele. Bile su bijele, lagano uzdignute kao kvržice. Prvo nisam mislila da je nešto na što bi trebala reagirati dok mi koža na tom dijelu nije počela ‘gorjeti’ zbog čega sam se počela pojačano znojiti, a onda je svrbež bio još jači”, počela je priču Kristina (29), pa nastavila dalje.
“Završila sam na hitnoj i dobila injekciju s antihistaminima i još nekim tvarima. Alergija se povukla nakon dva dana te smo mislili da se radi o alergiji na sunce. Međutim, nakon manje od dva tjedna se pojavio identičan osip. Tada sam prošla sve alergijske testove, testove krvi, odricanja od brojnih alergena, promijenila način života, sve sam probala. No ništa od toga nije pomoglo da se riješim urtikarije u potpunosti”, govori.
“Antihistaminici su pomogli u smanjivanju simptoma, no ne u potpunosti te bi se i dalje budila s ogrebotinama po cijelom tijelu jer sam se usred noći nesvjesno češala i trgala kožu. Nakon godine dana bez konkretnog pomaka ustanovilo se da nisam ni na što alergična te da se ne radi o alergijskoj urtikariji već o idiopatskoj kroničnoj urtikariji s pojačanim isticanjem dermografizma. Trenutno se radi na tome da dobijem beta blokatore kako bi se smanjili simptomi, a do tada sam na antihistaminicima. Život s urtikarijom je malo naporan, posebno ako ste osjetljivi na to kako izgledate jer ste neprestano negdje crveni. Ali kakvih bolesti ima, ovo je dosta jednostavno za podnijeti”, rekla je na kraju naša sugovornica.
Svoje iskustvo ispričala je i Marica (54).
“Moj sin je imao akutnu alergijsku urtikariju koja se pojavila nakon korištenja penicilina. Inače ima i astmu. Krenulo je s osipom na rukama, nekakvim crvenilom koje se proširilo po torzu, leđima i na kraju nogama. Odmah sam otišla na hitnu, dobio je lijek i alergija se brzo povukla. Već tog dana nije ga svrbjelo, a crvenilo je nestalo dan nakon”, rekla je.
I Branko (33) ispričao je svoje iskustvo s alergijskom urtikarijom.
“Živim s kroničnom alergijskom urtikarijom već par godina i obično se pojavljuje uz alergijski rinitis u vrijeme peludi. Alergičan sam na većinu peludi i trava pa nije neobično da reagiram. Lijekovima držim stanje pod kontrolom, ali uglavnom mi najviše pomaže izbjegavanje izlaska vani, nosim masku s filterom gotovo cijelo proljeće i jako pazim oko toga čime perem rublje i tijelo. Promijenio sam i prehranu jer sam shvatio da od povećane količine konzervansa također dobivam urtikariju. S malim promjenama sam si doveo stanje do podnošljivog”, zaključio je Branko.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!