Alergijski rinitis, odnosno upala nosne sluznice je jedan od najčešćih kliničkih oblika alergija.

Radi se o sezonskoj ili stalnoj alergiji koja se pojavljuje u proljeće, jesen i ljeto ili traje tokom cijele godine. Simptomi su kihanje, kašljanje, začepljenost nosa, suzenje očiju, a nekada utječu na svakodnevne aktivnosti i spavanje. Najvažnije je pokušati izbjegavati alergene i koristiti prepisane terapije.

Uzroci alergijskog rinitisa

Alergeni su bezopasne tvari koje kod nekih ljudi izazivaju alergijske reakcije. Točnije, alergijske reakcije su pretjerane reakcije imunološkog sustava na alergene. Tijelo u kontaktu s alergenom stvara histamicin, prirodnu kemijsku tvar koja brani tijelo od alergena, a upravo ta kemikalija može uzrokovati alergijski rinitis ili peludnu hunjavicu.
Pelud se stvara u proljeće, ljeto ili jesen i ne može se izbjeći kada se nalazi u zraku. Kada dođe u kontakt sa sluznicom nosa pelud otpušta niz kemijskih spojeva koji onda izazivaju reakciju u tijelu. Osim peludi, drugi alergeni su prašina, plijesan, grinje, dlaka, slina i perut životinja (najčešće psa i mačke).

Postoje povremeni alergijski rinitis, kojeg uzrokuje pelud, ali i stalni alergijski rinitis kod kojeg su alergeni aktivni cijele godine, a najčešće su to alergeni koji se nalaze u domu kao što su prašina ili mačja dlaka.

Alergija se može pojaviti kod bilo koga u bilo kojem razdoblju života. Ipak, u većini slučajeva se pojavljuje u pubertetu, a veći rizik od alergije imaju pušači, osobe s astmom ili atopičnim dermatitisom. Često se rinitis javlja u kombinaciji s astmom.

Simptomi alergijskog rinitisa

Simptomi se pojavljuju odmah, čim sluznica nosa dođe u kontakt s alergenom. Nekim osoba smeta i mala razina alergena, dok se kod nekih alergijska reakcija javlja kod visokih razina. Simptomi nalikuju prehladi, a najčešći su:

• kihanje
• curenje nosa
• začepljen nos
• svrbež nosa
• kašalj
• bolno grlo
• suzne oči
• česte glavobolje
• suha koža
• umor

Osim ovoga, alergijski rinitis može uzrokovati i probleme sa spavanjem te utjecati na kvalitetu sna, ali i na brojne svakodnevne aktivnosti jer smanjuje koncentraciju i radnu aktivnost. Stalni rinitis najčešće prati začepljenost nosa, a kod djece ovo može izazvati kroničnu upalu srednjeg uha.

Kako se dijagnosticira i tretira alergijski rinitis?

Dijagnosticira se anamnezom ili kožnim testom na alergije, odnosno alergene. Osim toga, pomoći u otkrivanju alergije može i krvna slika.

Prije svega važno je, koliko je moguće, izbjegavati alergene. Na primjer, u vrijeme sezonskih alergena kao što je pelud, smanjiti odlazak u prirodu u jutarnjim satima te pratiti peludne kalendare koji su dostupni i putem aplikacija, dok kod stalnih alergena je potrebno često detaljno čišćenje (uz korištenje maske i rukavica) i prozračivanje prostora.

Kod alergije pomažu kortikosteroditi (koriste se kod najtežih slučajeva), kapi za nos, fiziološka otopina, kao i antihistaminici koji se uzimaju u spreju, tabletama ili kapljicama. U nekim slučajevima pomoći može i imunoterapija kod koje se u liječenju primjenjuje alergen na koje je bolesnik osjetljiv, a ovime se potiče razvoj podnošenja alergena.

Alergijski rinitis jedan je od oblika alergije kojeg izazivaju privremeni ili stalni alergeni. Najčešći simptomi su curenje nosa, kihanje, kašljanje, suzne oči i glavobolja. Važno je redovito uzimati pripisanu terapiju i alergija će se s vremenom povući.