Voditelj odjela za maligne bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i epidemiolog Mario Šekerija u N1 Newsnightu osvrnuo se na poraznu činjenicu o porastu broja oboljelih od raka među mladima na globalnoj razini.
Konkretnije, u posljednjih 30 godina riječ je o rastu od 80 posto. Zastrašujući su to rezultati velike studije koja je objavljena nedavno. Znanstvenici ne mogu točno utvrditi što je razlog ovakvoj pojavi, ali pretilost, pušenje cigareta, neaktivnost i nezdrava hrana neki su od faktora koji sigurno ne pridonose.
Ministar zdravstva Vili Beroš nedvosmisleno je potvrdio da se i u Hrvatskoj bilježi porast broja karcinoma. Dapače, govorio je i prije o “epidemiji onkoloških bolesti”.
“Vidimo jasan porast broja novooboljelih u godinama koje su prethodile 2020., kad se pojavio Covid. U toj godini imali smo manji broj od očekivanog. Znali smo da postoje, ali nisu bili dijagnosticirani”, rekao je Šekerija pa komentirao skepsu znanstvenika oko studije koja ukazuje na sve ovo:
“Nisam skeptičan zbog studije nego prikazivanja brojki, kao u ovom slučaju tih 80 posto porasta unazad 30 godina. Ono što ta studija ne govori je da imamo veći broj ljudi nego onda, a riječ je o dvije milijarde više. Druga važna stvar jest da je zabilježeni porast najizraženiji u Africi i na Bliskom Istoku, dakle, u napućenim zemljama koje prolaze razne tranzicije, koje se povezuju s obolijevanjem od raka.”
Jesu li svi ti elementi kumulativno razlog za nastanak raka i što znamo uopće o tome?
“Ono što uvijek jest važno naglasiti, rak nije jedna bolest, postoje različite vrste i imaju svoje rizične faktore. To vidimo i u ovom istraživanju jer iako je ukupni broj porastao, vidimo razlike ovisno o vrsti raka. Neke su porasle, neke su se smanjile”, navodi Šekerija i nastavlja o uzrocima:
“Jasno vidimo značajan porast obolijevanja od raka dojke kod mlađih osoba, a jedan od razloga jesu promjene u reproduktivnim navikama kod žena. Naime, nije više toliko često da rađaju prije 30. godine. Mnoga istraživanja se bave o razlozima, a fizička (ne)aktivnost i prehrana igraju bitnu ulogu. S druge strane, rak želuca je prije stotinjak godina bio najčešći rak na svijetu, ali u ovo vrijeme je u padu. Otkako su se u širu uporabu uveli hladnjaci, došlo je do pozitivnih promjena po pitanju raka želuca.”
Ako se gleda regionalno, u Slavoniji je češća stopa obolijevanja od raka želuca nego na jugu Hrvatske. Kod drugih vrsti raka te se razlike ne vide. Što se dobne strukture tiče, priča je nešto jasnija.
“Svake godine imamo oko 25.000 oboljelih i ti su slučajevi češći kod starijih. Otprilike deset posto otpada na mlađe od 50 godina pa možemo i dalje govoriti da je rak u većem broju slučajeva bolest starijih osoba”, napominje Šekerija.
Zanimljivo je, naglašava, da postoji značajan pad obolijevanja od vrsti raka koji se vežu uz pušenje.
“U godinama koje dolaze, kao u Americi, postat će sve važniji karcinomi vezani uz debljinu. Kao rak tijela maternice, bubrega i nekih drugih. Doći će do promjene u tom smislu. Dakle, treba obratiti pažnju na pretilost.”
Što sa stresom, koji se često spominje kao okidač za razne bolesti, a tako i karcinome.
“Ljudi ga vole koristiti kao objašnjenje raznih stvari koje se događaju, ali rekao bih da je važno kako se nosite s njim. Zdravi načini kojima se nosite s njim, smanjuju rizike, ali ako se nosite s njim tako što pijete ili pušite, rizik je veći.”
A genetika?
“Teško je procijeniti jer za različite vrste karcinoma vrijede razlitiča pravila. Kod nekih vrsta karcinoma postoji povezanost, ali ono što bih volio naglasiti jest da velike međunarodne studije pokazuju da je oko 40 posto svih vrsta karcinoma moguće spriječiti promjenom životnih navika”, zaključio je Mario Šekerija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!