Infarkt miokarda ili srčani udar je poremećaj u kojem dolazi do oštećenja srčanog mišića zbog smanjene ili izostale opskrbljenosti kisikom. Srce je najvažniji i najsnažniji mišić u našem tijelu, no često zanemarujemo njegovo zdravlje sve dok ne bude prekasno.
Uzrok srčanog udara se rijetko događa naglo, odnosno, obično mu prethode brojni čimbenici koji mogu biti faktor godinama. Od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umire oko 18 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj umrli od kardiovaskularnih bolesti čine gotovo polovicu smrti. S razlogom se srčani udar naziva ubojicom broj jedan kod suvremenog čovjeka. Najbolji način intervencije kod bolesti srca, ali i srčanog udara je – prevencija.
vezana vijest
Kako prepoznati srčani udar?
Pojačan osjećaj boli u prsima ili trnjenje cijele ruke automatski stvara paniku jer nam je mnogima poznato kako su to glavni simptomi srčanog udara. Iako može nastati naglo, može pokazivati ranije znakove. Do srčanog udara može doći i nakon koronarne bolesti srca, inače najčešće kardiovaskularne bolesti.
Riječ je o suženju ili začepljenju arterija koje opskrbljuju srčani mišić, a sve to se događa kao posljedica ateroskleroze. Ateroskleroza je bolest kod koje arterijska stijenka postaje stanjena i slabo elastična te tako sklonija oštećenjima. Najteža posljedica koronarne bolesti srca je srčani udar ili infarkt miokarda.
Jedan od čimbenika koji povećava opasnost od srčanog udara je povišeni krvni tlak te arterijska hipertenzija, također jedna od bolesti kardiovaskularnog sistema.
Simptomi srčanog udara stoga dolaze naglo, ali mogu imati jasnu povezanost s dosadašnjim bolestima ili načinom života.
Osim bolova u srcu, ovo su još neki simptomi srčanog udara:
– osjećaj nelagode u prsima koja se pojavljuje u središtu prsne kosti te je mnogi pacijenti opisuju kao pritisak ili da im je nešto sjelo na prsa
– žene češće osjećaju pritisak i neugodu nego bol
– osjećaj tjeskobe i panike
– kašalj, krvavi kašalj
– pojačan umor par dana prije te za vrijeme srčanog udara
– osjećaj slabosti danima prije udara te za vrijeme infarkta miokarda
– mučnina, povraćanje, gubitak apetita
– bol koja se iz prsa širi u ramena, ruke, leđa, vrat i/ili trbuh
– ubrzan puls nepravilnog ritma
– hladan znoj
– oticanje stopala, gležnjeva, trbuha
Kod pojave navedenih simptoma, posebice ako nemate već neku kardiovaskularnu bolest poput angine pektoris koja može stvarati slične simptome, odmah se obratite hitnoj službi.
Osoba koja doživi navedene simptome do dolaska liječnika treba mirovati, po mogućnosti ležati s povišenim uzglavljem ili se postaviti u polusjedeći položaj. Ako je povišen tlak osoba može, uz preporuku liječnika hitne pomoći, uzeti tabletu za spuštanje tlaka. Kod osoba koje imaju kardiovaskularne bolesti obično je pri ruci nitroglicerin koji bi bilo pametno iskoristiti kod pojave simptoma srčanog udara.
Kod bolesnika se za vrijeme srčanog udara mogu čuti šum srca, pucketanje u plućima i slično. Da bi se ustvrdilo da je uzrok navedenih simptoma srčani udar potrebno je odraditi EKG, ergometriju, ehokardiografiju te druge laboratorijske pretrage.
Liječenje srčanog udara
Kod srčanog udara je nužna brza intervencija kako ne bi došlo do fatalnog rezultata. U početku se odmah treba pratiti EKG zbog aritmija koje mogu uzrokovati smrt bolesnika. Kod liječenja je cilj smanjenje opterećenja srca te sprječavanje komplikacija. Pacijent u početku treba mirovati, a nakon toga se postupno povećava tjelesna aktivnost. Pacijentu se daje kisik, a hrana treba biti bez puno soli, bez kofeina i s niskim sadržajem masnoća.
Lijekovi kod srčanog udara su morfij koji se daje za uklanjanje boli te nitroglicerin koji se daje i za smanjenje boli te za smanjenje srčane potrošnje kisika. Koriste se i lijekovi za smanjenje srčanog opterećenja, poboljšavanja srčane funkcije te se nekim pacijentima daju lijekovi za sprječavanje formiranja trombova koji mogu izazvati začepljenje žila. Kod nekih je pacijenata nužan hitan kirurški zahvat.
Kod srčanog udara čak jedna trećina slučajeva ima fatalni ishod. Ako pacijent preživi dva sata nakon napada ima veću šansu za preživljenje, no nije isključeno da će imati određene komplikacije. Neke osobe se oporave u potpunosti i mogu se normalno vratiti svakodnevnim aktivnostima.
Smanjite rizik od srčanog udara
Ovaj opasni kratki moment uzrokuje brojne smrti u čitavom svijetu, a nerijetko se radi o osobama koje su imala neke od čimbenika koji povećavaju rizik od nastanka srčanog udara. Već se u svakodnevnim životnim navikama može primijetiti da neka osoba ima povećan rizik od razvijanja kardiovaskularnih bolesti, pa tako i srčanog udara.
Ovo su neki od faktora rizika:
– pušenje
– alkoholizam
– snižen krvni tlak
– dijabetes ili šećerna bolest
– loša prehrana hranom bogatom masnoćama
– pretilost i višak tjelesne masnoće
– osobe starije životne dobi
– povišena razina kolesterola u krvi
– genetika
Velik utjecaj na povećan rizik od srčanog udara imaju osobe koje boluju od neke bolesti krvožilnog sustava, bubrežnih problema ili osobe pod učestalim i teškim stresom. S obzirom na to da je poznato koji čimbenici mogu utjecati na nastanak srčanog udara, bilo bi dobro o tome misliti još od mladih dana.
Važna je promjena loših životnih navika
Za sve osobe, ne samo one s pojačanim rizikom, preporučuje se promjena loših životnih navika koje osim do srčanog udara mogu dovesti do razvijanja raznih bolesti. Početak prevencije bi trebao biti prestanak pušenja i konzumiranja alkohola, uvođenje konzumacije mnogo vode, prehrane koja nema mnogo životinjskih masnoća i aditiva. Srčanim se bolesnicima preporučuje izbjegavanje vrlo slane i vrlo slatke hrane, kao i gotovih te prerađenih proizvoda.
Zdrav život osim dobre hrane koja će naše tijelo opskrbiti mineralima i vitaminima, uključuje i kretanje. Ovo ne znači dao odmah trebate uvesti neki težak trening, već da bi bilo poželjno da dnevno barem pola sata u komadu hodate. Upravo to je jedan od načina prevencije kardiovaskularnih bolesti. Preporučuje se i uzimanje dovoljne količine vode kroz dan, uvođenje više manjih obroka dnevno umjesto pretrpavanja u jednom obroku te izbjegavanje jela netom prije spavanja.
Iako zvuči lakše no što to zaista jest, bilo bi dobro riješiti se stresa. Stres i tjeskoba, posebice ako nisu liječeni, mogu biti okidač za nastanak srčanog udara. Smanjivanje stresa možete činiti sami uz smirivanje, bojim nošenjem s konfliktima te bavljenjem hobijima. Kod stresa je dobro prepoznati što točno stvara stres te pokušati izbjegavati određeni stresor koliko god je to moguće. Ako niste u mogućnosti sami prepoznati izvor vašeg stresa ili ne znate kako se nositi s njime, uvijek možete potražiti pomoć psihologa koji će vas korak po korak dovesti do sretnijeg i zdravijeg života.
Izbacivanjem loših životnih navika i promjenom perspektive možete smanjiti rizik od dobivanja srčanog udara te održavati zdrav i sretan život.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!