Suočeni sa sumornom slikom usitnjenog plastičnog smeća koje more nanosi na obale, kao i ljeskanjem šarene mikroplastike na valovima, lokalna zajednica otoka Paros na grčkim Cikladama odlučila je da žele postati otok prvi na svijetu bez plastičnog otpada.
Kao i u mnogim drugim turističkim destinacijama, proizvodnja otpada na otoku eksplodira tijekom ljetnim mjeseci kada se brojci od 13 tisuća stanovnika Parosa pridruži još preko 400 tisuća turista. Na vrhuncu sezone lokalni kafići na dan serviraju tisuću plastičnih čaša s kavom za ponijeti, a na otok se brodom svakoga dana dostavlja tisuće plastičnih boca s vodom jer su mnogi neskloni piti vodu iz vodovoda.
Tu je još i problem grčkog sustava gospodarenja otpadom, na kojem se štedjelo tokom velike financijske krize koju je zemlja pretrpjela, pa se često otpad ne reciklira odvojeno i mnoga odlagališta otpada nisu prema europskim standardima.
Nepotrebna plastika u slamkama i bocama za vodu
Morske struje dodatno donose plastiku, od rejverskih svjetlećih štapića s obližnjeg Myknosa do ambalaže za hranu iz Turske. Tu su i jaki egejski vjetrovi koji otpuhnu smeće iz otvorenih spremnika za otpad, pa mnogo toga završi u moru.
Na Parosu su stoga pokrenuli ambicioznu inicijativu koja uključuje lokalne stanovnike, tvrtke i nevladine udruge s namjerom da postanu uzor za druge otoke na Mediteranu, na kojem sada plastika čini čak 95 otpada.
Paros turiste već u zračnoj luci dočekuje velikim obavijestima o ovoj inicijativi. Aktivisti kampanje obilaze lokalne tvrtke i nagovaraju ih da odustanu od korištenja nepotrebne plastike, kao što je ona u plastičnim slamkama i flaširanoj vodi. Aktivistica Zana Kontamanoli za BBC je kazala da je od 70 tvrtki na otoku već 50 njih pristalo sudjelovati u projektu koji je pokrenut prije šest mjeseci.
VEZANE VIJESTI
Hotelske plahte postaju vrećice za dućan
Četrnaest tvrtki na otoku uključilo se u odvojeno sakupljanje plastičnih čaša i boca, koje se zatim recikliraju na kopnu i pretvaraju u predmete koji se mogu kasnije koristiti i na otoku, poput klupa.
U sklopu projekta prikupljeno je i tisuće iskorištenih hotelskih plahti, od kojih izrađuju platnene torbe tako da lokalne pekare i trgovine ne moraju koristiti plastične vrećice.
Inicijatori projekta očekuju da će, kad mine aktualna turistička sezona, stanovnici Parosa imati više vremena da se aktivnije bace na zahtjevan dio posla – mijenjanje svojih dosadašnjih navika.
Nije naodmet podsjetiti se da su otok Hvar 385. godine prije nove ere naselili stari Grci upravo s otoka Parosa, te su na Hvaru osnovali naselje koje se danas zove Stari Grad, piše Index.
Podsjećamo kako je jedan hrvatski otok, i to otok Zlarin, postao prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike. Plastične vrećice bit će zamijenjene papirnatima i platnenima, iz uporabe će biti izbačene slamke, a plastične čaše i pribor za jelo bit će zamijenjeni ekološki prihvatljivijim rješenjima. Projekt je podržalo lokalno stanovništvo, kao i turistička zajednica otoka Zlarina, piše Morski.hr. Kao otok s malim brojem stanovnika, njih dvjestotinjak, Zlarin je idealno mjesto za ovakav eksperiment. Možda grčki Paros može nešto naučiti i od zlarinskog iskustva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
