Geofizičar Hrvoje Tkalčić, znanstvenik s Australskog nacionalnog sveučilišta, nakon objave na Facebooku o deformacijama tla uslijed potresa u Petrinji i okolici, sada je objasnio i kako to da su se potresi iz 2020. na različitim mjestima različito osjetili.
Zahvalio je građanima koji su komentirali razliku u osjetu, te ih je u postu na nemalo mjesta navodio kao primjere. U uvodu je objasnio da se tijekom potresa šire prostorni valovi, i to “P” (primarni) i “S” (sekundarni).
“Kod P valova, koji su kroz Zemljinu unutrašnjost najbrži, čestice tla se gibaju u smjeru širenja vala, i zato ih osjetimo ili kao udar ili kao naglo propadanje, viših su frekvencija, djeluju poput vibracija i često ih prati zvuk u užem epicentralnom području, naročito ako je potres plitak. S valovi su sporiji od P valova, jačih su odmaka, i smjer gibanja tla je okomit na smjer širenja vala. Zato se na površini Zemlje najčešće osjete kao ljuljanje u horizontalnoj ravnini”, napisao je i to onda primijenio na slučaj Zagreba:
“Kod potresa iz ožujka, jasno su se osjetili i P i S valovi u blizini epicentra, na širem području grada Zagreba.”
Tkalčić je nabrojao nekoliko komentara koji to potvrđuju:
VEZANE VIJESTI
“Npr., Štefica iz Markuševca kaže da je ožujskom potresu prethodio ‘grozan zvuk, udarac i jaka trešnja’, što se može protumačiti gotovo istovremenim dolaskom P i S valova u samom epicentru. Mateja, 2 km od epicentra opisuje potres ‘s oštrim trzajima, kao da te netko energično mućka’. Nešto dalje, u Dubravi, Morana opisuje: ‘Čula se tutnjava i odmah jak udar, bacalo me na sve strane dok sam trčala u dječju sobu’, a Andrea kaže da je ‘trešnja bila agresivna uz trzaje i zvuk’. Marta iz Gajnica, oko 13 km od epicentra, kaže da se zgrada tresla visokom frekvencijom u smjeru istok zapad i zvuk uspoređuje s pneumatskim čekićem, bez osjećaja prvog udara ili eksplozije.”
“Dakle, kako se udaljavamo od epicentra, P valovi postupno slabe i nadjačavaju ih S valovi. Zvuk se također postupno gubi, a o efektima zvuka i zašto do njega dolazi, napisao sam posebnu objavu”, objasnio je Tkalčić.
Napisao je da se kod potresa u ožujku jedno rasjedno krilo se pomaklo prema gore u odnosu na drugo, te da zato pretpostavlja da je u području Zagreba kombinacija P valova i vertikalno polariziranih S valova bila naročito jaka.
Opisi potresa s obale Jadrana sasvim drugačiji
Nakon nabrajanja još nekoliko svjedočanstava iz potresa u Zagrebu u ožujku, Tkalčić ističe da je sve to karakteristično za plitki potres na reversnom rasjedu i snažan osjet P i S valova.
“Oni koji su se javili iz daljih mjesta (npr. Rijeka, Split, Lastovo, Čakovec, Vinkovci) ne opisuju P valove, već uglavnom osjet dužine trajanja, što je znak da su osjetili samo S valove i da su P valove na tim udaljenostima većinom mogli zabilježiti samo osjetljivi seizmografi”, objasnio je i taj fenomen.
Objašnjava da, za razliku od prostornih valova koji se šire kroz Zemljinu unutrašnjost, površinski valovi putuju njezinom površinom i navodi prvu animaciju koja pokazuje usporedbu seizmičkih valova na površini čvrste Zemlje i valova na površini vode.
“Kad prostorni valovi krenu iz žarišta potresa kroz unutrašnjost, energija se raspršuje (slabi) po površini sfere, koja je proporcionalna kvadratu radijusa sfere. Kod površinskih valova, energija se raspršuje po opsegu kruga, koji je proporcionalan njegovom radijusu. Pojednostavljeno, ako izmjerimo energiju prostornih valova prvo na 5 a onda na 10 km daleko od epicentra (dakle na dvostruko većoj udaljenosti), ona će se na 10 km smanjiti četiri puta u odnosu na 5 km, dok će se kod površinskih valova ona smanjiti samo dva puta. Zbog toga površinski valovi postaju dominantni na nekoj udaljenosti od epicentra”, objasnio je i dodao:
VEZANE VIJESTI
“Osim ovoga geometrijskog efekta, prostorni valovi koji imaju više frekvencije (kraće periode) zbog svojstva stijena kroz koje prolaze gube energiju puno efikasnije od površinskih valova nižih frekvencija (dužih perioda). Taj se fenomen u fizici i geofizici naziva atenuacija.”
Potom se posebno osvrnuo na slučaj petrinjskog potresa:
“Dubina Petrinjskog potresa od 10 km, na koliko se procjenjuje dubina žarišne točke (početka pucanja), znači da je taj potres bio relativno plitak, a moguće je da se pucanje rasjeda nastavilo prema površini i da se rasjedna linija pucanja vidi na površini, iako za to još nemamo potvrdu s terena. Magnituda ovog potresa je i reda veličine veća od potresa iz ožujka pa su i površinski valovi koji su se generirali bili jači. U skladu s opisima gibanja kod površinskih valova, bilo je zato za očekivati da će većina vaših komentara potvrditi jedno drugačije, čak neobično ili ‘čudno’ iskustvo kod ovog potresa u odnosu na ožujski potres.”
Svjedočenja u objavama iz tog potresa podijelio je na dva dijela; na koje koji opisuju različitost gibanja (uslijed površinskih valova) i na one uslijed raznih vrsta valova.
“Što se tiče različitosti gibanja, mnogi od vas opisali su osjet kao da su doživjeli valove na vodi. Zrinka s Jaruna kaže: ‘Sjećam se u cijeloj toj trešnji je u jednom trenutku negdje u sredini zaljuljalo onako kao da je ispod nogu prošao neki val kao kad si na brodu’, a Ivana iz Čučerja daje sličan opis: ‘Baš kao da smo na čamcu, lijevo-desno'”, prenosi Tkalčić.
Slijedi niz drugih opisa tog dijela fenomena, a onda kreće opis redoslijeda dolaska seizmičkih valova:
“Štefica iz Markuševca piše: ‘Potres je započeo laganim ljuljanjem koje se pretvorilo u užasno ljuljanje cijele kuće, kao da smo čamac kojeg ljuljaju jaki valovi.’ Iz prijašnjeg opisa gibanja sada možemo protumačiti lagano ljuljanje iz njezina opisa kao S valove, a snažno ljuljanje na vodi kao površinske valove. Zrinka s 4. kata u Zagrebu kaže: ‘Nije bilo nikakvog zvuka i bilo je ljuljanje i to s dosta velikim otklonom.’ Primijetite izostanak opisa P valova. Nešto dalje, Milica iz Splita kaže: ‘Dugo je trajalo i nije bilo najave da dolaze, samo ljuljanje.'”
U nastavku Tkalčić objašnjava različite osjete potresa na različitim mjestima još detaljnije, što možete proučiti u njegovoj objavi, obogaćenoj dodatnim dijagramima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!