Hrana biljnog podrijetla ima brojne zdravstvene prednosti, poput manjeg rizika od kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka i dijabetesa tipa 2. Redovito jedenje voća i povrća moglo bi čak smanjiti rizik od razvoja nekih vrsta raka.
Nova studija na 79.952 muškarca u Sjedinjenim Državama otkrila je da je prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama povezana s 22 posto manjim rizikom od razvoja raka debelog crijeva u usporedbi s onima koji jedu najmanje hrane biljnog podrijetla.
Istraživanje je samo promatračko, što znači da znanstvenici još uvijek ne znaju zašto je neka hrana povezana s boljim zdravljem crijeva, iako imaju nekoliko ideja.
Usprkos tome, nalazi sugeriraju da općenito smanjenje konzumacije hrane životinjskog podrijetla, rafiniranih žitarica i šećera može pružiti dobrobiti tijekom cijelog života.
Zanimljivo je da istraživači nisu pronašli vezu između prehrane biljnom hranom i raka debelog crijeva među 93.475 žena u SAD-u.
“Nagađamo da bi antioksidansi koji se nalaze u hrani poput voća, povrća i cjelovitih žitarica mogli pridonijeti smanjenju rizika od raka debelog crijeva suzbijanjem kronične upale koja može dovesti do raka”, objašnjava Jihye Kim, koja istražuje prehranu i dijetetiku na Sveučilištu Kyung Hee u Južnoj Koreji.
“Budući da muškarci imaju veći rizik od raka debelog crijeva nego žene, predlažemo da bi ovo moglo pomoći u objašnjenju zašto je konzumiranje većih količina zdrave biljne hrane povezano sa smanjenim rizikom od raka debelog crijeva kod muškaraca, ali ne i kod žena”, rekla je.
Žene također općenito konzumiraju više biljne hrane nego muškarci, tako da konzumiranje više voća i povrća ne mora nužno povećati zaštitu od raka na bilo koji vidljiv način. Ova određena skupina žena možda je već maksimalno iskoristila zdravstvene dobrobiti biljne prehrane.
Prethodne studije u drugim nacijama također su primijetile slične spolne razlike.
U studiji Ujedinjenog Kraljevstva Biobank, na primjer, muškarci koji su jeli relativno malo mesa imali su 9 posto manju vjerojatnost da će razviti kolorektalni rak nego tipični mesojedi. Slične dobrobiti nisu primijećene među ženama.
Kao studija na razini populacije, istraživanje je bilo vrlo sveobuhvatno, ali fokus je bio na razinama mesa u prehrani, a ne na unosu određene biljne hrane. Smanjenje konzumacije mesa ne mora nužno koincidirati s povećanjem zdravijih opcija.
Neke biljne namirnice imaju veći nutritivni poticaj od drugih. Prethodne studije su, na primjer, pokazale da cjelovite žitarice, povrće i vlakna žitarica mogu smanjiti rizik od raka, dok rafinirane žitarice imaju negativne strane po zdravlje.
Nažalost, trenutna studija nije napravila razliku između različitih vrsta hrane životinjskog podrijetla, što je malo ograničavajuće s obzirom na to da bi neke namirnice, poput ribe i mliječnih proizvoda, mogle biti dobre za vas. Štoviše, sudionicima dugotrajne studije njihova prehrana procijenjena je pomoću upitnika, koji ne obuhvaća doživotni unos hrane.
Međutim, ono u čemu ova studija briljira jest uključivanje multietničke skupine s Havaja i Los Angelesa.
Diljem svijeta, rak debelog crijeva treći je najčešći rak, a ipak nisu svi podjednako ugroženi. Istraživači su otkrili da je biljna prehrana povezana s najvećim poboljšanjima u riziku od raka debelog crijeva među Japancima i bijelcima za razliku od Afroamerikanaca.
Među bijelcima, oni koji su jeli najzdraviju biljnu hranu imali su 24 posto manju vjerojatnost da će kasnije u životu razviti kolorektalni rak od onih na drugom kraju prehrambenog spektra. Među japansko-američkim muškarcima rizik je smanjen za 20 posto.
“Ovaj obrazac povezanosti može se pripisati razlikama u čimbenicima rizika koji nisu povezani s načinom prehrane među rasnim i etničkim skupinama”, pišu autori.
“U [multietničkoj kohorti], Afroamerikanci su imali veću stopu pretilosti i pušenja te manje tjelesne aktivnosti nego Japanci i bijelci.”
Potrebno je više istraživanja kako bi se istražili različiti genetski i okolišni čimbenici koji bi mogli utjecati na stopu raka debelog crijeva i gdje bi se prehrana mogla uklopiti u tu kombinaciju.
Studija je objavljena u časopisu BMC Medicine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!