Smeđi medvjedi počeli su mijenjati staništa u proljeće kako bi mogli loviti sobove i telad losa, pokazuju nova istraživanja provedena na području Švedske.

Nakon što izađu iz hibernacije, te “jako grabežljive” životinje kreću s aktivnom strategijom lova kako bi u potpunosti iskoristile razdoblje teljenja.

Jedan od proučavanih medvjeda ubio je 38 novooteljenih sobova samo u jednom mjesecu i 18 mladih losova sljedećeg.

Istraživanje koje je uključilo stručnjake za očuvanje vrsta na Sveučilištu Nottingham Trent, Sveučilištu Leon u Španjolskoj te norveške i švedske istraživače otkrilo je da su životinje promijenile svoja staništa kako bi se prilagodile ranjivom plijenu.

Petnaest medvjeda opremljeno je GPS ogrlicama i praćeno je dvije godine u Norrbottenu u sjevernoj Švedskoj, a praćeno je i više od 2500 odraslih ženki sobova kako bi se prikupile informacije o bliskim susretima dviju vrsta.

Studija je pokazala da su medvjedi izašli iz šestomjesečne hibernacije u proljeće, kada je počelo razdoblje teljenja sobova.

U to su vrijeme promijenili preferenciju za staništa u blizini močvara i zimzelenih šuma, na neravnije terene i više nadmorske visine koje preferiraju sobovi s mladima.

Nakon što je završilo razdoblje teljenja sobova i počela sezona teljenja losa, grabežljivci su se počeli seliti u područja koja se najviše sviđaju losovima – bliže listopadnim šumama i usjecima.

Ali ljeti, kada je sezona teljenja završila i ljudska aktivnost postala češća, medvjedi su prešli na prehranu bobičastim voćem i udaljili se od makadamskih puteva dok nije došlo vrijeme za ponovni zimski san.

Dr Antonio Uzal Fernandez, stručnjak za očuvanje divljih životinja na Školi za znanosti o životinjama, ruralnim područjima i okolišu Sveučilišta Nottingham Trent, rekao je: “Jasno je da su izrazito grabežljivi medvjedi imitirali kopnene vrste sobova i losa kako bi se preklapali sa sezonski dostupnim i ranjivim plijenom.

„Takav proces pokazuje aktivnu strategiju lova smeđih medvjeda u proljeće, kada je njihova prehrana više ovisna o životinjskim proteinima nego u ostatku godine”.

„Veliki mesojedi djelomično se vraćaju na svoja prijašnja rasprostranjena staništa na više kontinenata i, iako to može koristiti mnogim ekosustavima, također može imati posljedice po upravljanje resursima i neželjene učinke kao što je stradavanje stoke”.

„Naš bi rad mogao pomoći poslovnom svijetu i stočarima kako bi smanjili mogućnost dodira i promicali dugoročno očuvanje vrsta i suživot čovjeka i divljeg svijeta.

„Zanimljivo je da su grabežljivi i manje grabežljivi medvjedi različito birali staništa u svim razdobljima istraživanja a nekoliko staništa obje su skupine odabrale ili izbjegavale”.

Prema studiji, ubijanje plijena dosegnulo je vrhunac tijekom razdoblja teljenja sobova u svibnju.

Osam od 15 medvjeda klasificirano je kao vrlo grabežljivo, a u prosjeku su ubijali oko pola jedinke dnevno tijekom razdoblja teljenja sobova i losa.

Grabežljivci su u razdoblju teljenja ubili više od 20 novooteljenih sobova i pet novooteljenih losova, pokazala je studija, pri čemu je jedan medvjed u prosjeku ubio oko tri jedinke svaka dva dana.

Znanstvenici kažu da bi njihovi nalazi mogli pomoći u predviđanju potencijalnih žarišta dodira vrsta te uspostavi mogućih preventivnih mjera. Studija je objavljena u časopisu Diversity.