Padaju dionice: Među "gubitnicima" i Facebook, Amazon…

Ekonomija 09. velj 201607:16 > 07:18
Reuters/Robert Galbraith

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale više od 1 posto, ponajviše u financijskom i rudarskom sektoru, jer se ulagači plaše posljedica slabljenja globalnog gospodarstva.

Dow Jones skliznuo je 177 bodova, ili 1,10 posto, na 16.027 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,42 posto, na 1.853 boda, a Nasdaq indeks 1,82 posto, na 4.283 boda.

Najviše su jučer pale cijene dionica u financijskom sektoru, 2,6 posto, a pritisak na banke započeo je na europskim burzama jer ulagače zabrinjava profitabilnost banaka, s obzirom da rekordno niske kamate vrše pritisak na marže, dok s druge strane globalno gospodarstvo slabi. Uz to, zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva i niske inflacije, malo je vjerojatno da će tamošnja središnja banka Fed tako skoro nastaviti s povećanjem kamatnih stopa.

Od početka godine S&P indeks financijskog sektora potonuo je 14,6 posto, pa je sada najveći gubitnik među svih 10 sektora.

“Čini se da se raspoloženje ulagača pogoršava, s obzirom na rizik od globalne recesije. Mislim da se to odražava na financijski sektor – da će njihove neto kamatne marže biti dodatno pritisnute zbog niskih prinosa na obveznice”, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott. Prinosi na 10-godišnje američke obveznice pali su jučer na 1,1735 posto, najnižu razinu u godinu dana.

Loši gospodarski pokazatelji i anemični kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija ukazuju na slabljenje gospodarstva i potrošnje kompanija. Zbog toga mnoge kompanije, posebice tehnološke, smanjuju procjene daljnjih poslovnih rezultata. Prošle su godine tehnološke dionice bile među najvećim dobitnicama, pa je tako cijena Facebooka skočila 37, a Netflixa 144 posto. Sada su, pak, te dionice pod pritiskom zbog smanjenja procjena budućih financijskih rezultata.

Jučer je cijena dionice Facebooka pala više od 4, a Amazona 2,8 posto.

Oštro su jučer pale i cijene dionica u rudarskom sektoru, 2,7 posto, jer se ulagači plaše slabljenja potražnje za sirovinama, s obzirom na slabost globalnog gospodarstva. Pod pritiskom je bio i energetski sektor, no preda sam kraj trgovanja ponešto se oporavio jer je pad cijena nafte ublažen.

Međutim, analitičari kažu da je malo vjerojatno da će se tržišta nafte uskoro stabilizirati jer se najveći svjetski proizvođači ne uspijevaju dogovoriti o smanjenju proizvodnje kako bi smanjili jaz između prevelike ponude i slabe potražnje te tako podržali cijene ‘crnog zlata’. Upravo je oštar pad cijena nafte najvažniji razlog gubitaka na tržištima dionica u ovoj godini. Od početka godine S&P 500 indeks potonuo je 9,3 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,71 posto, na 5.689 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,30 posto, na 8.979 bodova, a pariški CAC 3,20 posto, na 4.066 bodova.

Azijske burze oštro pale, dolar oslabio

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica oštro pale jer ulagače zabrinjava profitabilnost bankarskog sektora i slabost globalnog gospodarstva, pa su utočište potražili u sigurnijim investicijama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u minusu više od 5 posto, dok su u Australiji cijene dionica pale više od 2 posto.

Zbog kineske nove godine, na mnogim se azijskim burzama danas ne radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,00 sati bio u minusu 1 posto. Azijske ulagače uznemirio je jučerašnji daljnji pad cijena dionica na Wall Streetu za više od 1 posto, pri čemu su najviše potonule cijene dionica banaka.

Pritisak na banke započeo je na europskim burzama jer ulagače zabrinjava njihova profitabilnost, s obzirom da rekordno niske kamate vrše pritisak na marže, dok s druge strane globalno gospodarstvo slabi. FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica pao je jučer 3,4 posto, na najnižu razinu od kraja 2013. godine, pri čemu su cijene dionica u bankarskom sektoru potonule 6 posto.

Troškovi osiguranja bankarskih dugova od mogućeg bankrota dosegnuli su najvše razine od kraja 2013. godine, dok su troškovi zaduživanja u Španjolskoj, Portugalu i Italiji snažno porasli jer investitori traže veću premiju na rizik.

“Faktor straha prerastao je iz zabrinutosti u vezi usporavanja rasta tržišta u razvoju i pada cijena nafte u strah od slabljenja razvijenih gospodarstava i sposobnost središnjih banaka da ponovno potaknu rast cijena imovine”, navode analitičari Citia u bilješci klijentima. Nedavno je japanska središnja banka uvela negativne kamatne stope kako bi potaknula rast gospodarstva i inflacije, dok je Europska središnja banka (ECB) najavila mogućnost dodatnog labavljenja monetarne politike.

No, to nije podržalo tržišta dionica, kao ni uvjerenje ulagača da američki Fed neće tako skoro nastaviti s povećanjem kamata, s obzirom na usporavanje rasta gospodarstva SAD-a. Oštar pad japanskog Nikkei indeksa posljedica je, također, naglog jačanja jena prema dolaru, zbog čega su pod pritiskom dionice japanskih izvoznika jer se zbog toga smanjuje konkurentnost njihovih proizvoda na inozemnim tržištima.

Zbog oštrog pada cijena dionica, ulagači traže utočište u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena. Tako su, primjerice, prinosi na dugoročne japanske obveznice jutros, po prvi puta u povijesti, pali na nulu, dok je cijena zlata dosegnula 1.200 dolara po unci, najvišu razinu od lipnja.

A na valutnim su tržištima ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištima, kao što su švicarski franak i japanski jen.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo je jutros na 114,65 jena, najnižu razinu od studenoga 2014. godine, dok je jučer u ovo doba iznosio 117,40 jena. Prije samo tjedan dana kretao se iznad 121 jena.

To je uznemirilo japanske vlasti, pa je jutros ministar financija Taro Aso upozorio da je uspon jena oštar. Dolar je oslabio i prema europskoj valuti, pa je cijena eura jutros dosegnula 1,1205 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1135 dolara.

A zahvaljujući slabljenju dolara, jutros su, nakon tri dana pada, ponešto porasle cijene nafte. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 37 centi, na 33,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 51 cent, na 30,19 dolara.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.