Američka tvrtka Marathon Oil, talijanski ENI i hrvatska naftna kompanija INA istraživat će i eksploatirati naftu i plin u Jadranu. Stručno povjerenstvo prihvatilo je, među ostalima, njihove ponude za istraživanje i eksploataciju Jadrana koje su dale na javnom natječaju zaključenom 3. studenoga.
Na natječaj se javilo šest kompanija. Kako saznaje Jutarnji list, među odabranim kompanijama talijanski ENI je najveći. Smatra ga se četvrtom energetskom kompanijom po snazi na svijetu.
U stručnim krugovima najjače je ipak odjeknula prihvaćena ponuda američke kompanije Marathon Oil Corporation. Riječ je o jednoj od vodećih kompanija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Tvrtka je osnovana u SAD-u 1887. godine i prisutna je u Sjevernoj Americi, Africi i Europi. Tvrtka je usko fokusirana na područje istraživanja i eksploatacije te ima izuzetno veliko iskustvo u eksploataciji ugljikovodika u Norveškoj i Ekvatorijalnoj Gvineji te SAD-u. Čak 55 posto svoje proizvodnje eksploatiraju iz offshore polja.
VEZANE VIJESTI
Nedavno je američki potpredsjednik Joe Biden upravo Hrvatsku ocijenio kao potencijalno novo energetsko čvorište za Europu te se zauzeo za gradnju LNG terminala na Jadranu.
Pozitivnim se ocjenjuje i kvalitetna ponuda INA-e i smatra se da to može pozitivno utjecati na rezultate domaće naftne kompanije. To se poklapa i s dugoročnom politikom INA-e koja je nedavno objavila kako planira u sljedećih nekoliko godina upravo u istraživanje i eksploataciju uložiti nekoliko desetaka milijuna eura.
Iako prema cijelom projektu u javnosti i nadalje vlada velika skepsa, naftni stručnjaci tvrde da su ponude i Izbor tvrtki za Hrvatsku velik uspjeh. Pritom ističu da se na natječaj za istraživanje mora uz kanadsku obalu, zatvoren krajem listopada, nije javila ni jedna kompanija.
Nakon što Vlada potvrdi izbor Stručnog povjerenstva, kreću pregovori o koncesijskom ugovoru. Procjenjuje se da bi mogao biti potpisan u ožujku 2015. godine. Do tada bi trebala biti završena Strateška procjena utjecaja na okoliš, a ograničenja propisana u njoj bit će sastavni dio koncesijskog ugovora. Istraživanje može trajati 5 godina, što se može produljiti za jednu dodatnu godinu. Koncesija za ekploataciju bit će 25 godina.
U Vladi očekuju da će u 5 godina eksploatacije država uprihoditi oko 2,5 milijardi dolara investicija. Odmah nakon sklapanja ugovora u državni proračun koncesionar uplaćuje minimalno 1,4 milijuna kuna. Nadalje, svaki će investitor plaćati administrativne troškove od 600.000 kuna godišnje, a oni će se svake godine uvećavati za 4 posto. Naknada za istraživanje iznosi od 400 kuna po četvornom kilometru godišnje ili u fazi eksploatacije od 4000 kuna za istu površinu.
