'Badel treba investicije i pametan sustav izlječenja'

Ekonomija 22. kol 201612:00 > 12:07
Marko Lukunic/PIXSELL

Slovačka kompanija ST. NICOLAUS kao strateški investitor iskazala je interes i želju da Badel 1862 d.d postane dio njihove snažne grupacije.

Kao regionalna kompanija koja posluje na međunarodnim tržištima, ST. NICOLAUS je u ovom poslu aktivan već dva desetljeća.

Njihove tvornice u Slovačkoj imaju dugu tradiciju proizvodnje koja seže još u daleku 1867. godinu, a isto vrijedi i za njihovo inozemno poslovanje. Vodeći je proizvođač u CEE regiji s bogatim iskustvom temeljenim na kvaliteti, rastu i stalnim inovacijama. Namjera ST. NICOLAUS-a vezano uz Badel jest nastaviti s tradicionalnom proizvodnjom u regiji, no jednako tako i daljnjim razvojem lokalnih brandova i suradnjom postavljenih logistika.

ST.NICOLAUS je najveći proizvođač alkoholnih pića u Slovačkoj. Tvrtka je ekskluzivni distributivni partner za razne brandove iz Španjolske, Argentine i Čilea. Osim prodajne zastupljenost u Češkoj i Mađarskoj, izvozi proizvode i u druge zemlje, od Poljske do Meksika i Indije. Maksimalno brinući o svojim brandovima, koristi sinergetske efekte i tržišne okolnostima područja na kojima je prisutan. Nedavno je također ponudio moguću suradnju i trenutno su u tijeku pregovori vezano uz širenje poslovanja i aktivnosti na Daleki istok. Ne manje važno jest da se istovremeno širi i proizvodnja i prodajne aktivnosti u neposrednoj regiji, na području Bugarske i Rumunjske.

Donosimo razgovor s Dušanom Haruštiakom, predsjednikom Uprave St. Nicolausa:

Kakav je Vaš pogled na budućnost Badela?

Badel se u trenutnim financijskim poteškoćama našao zbog prijašnjih financijskih odluka i uistinu „teškog tereta” postojeće zaduženosti. Financijska stabilnost i pozitivna budućnost nije neizvediva za Badel, no za isto su potrebne doista „precizne operacije“ koje podrazumijevanju smanjenje zaduženja i povećanje osnovnog kapitala.

Trenutno Badel duguje oko 800 milijuna kuna. Taj dug se većinom odnosi na državu, banke i poslovne partnere, no ono što je loše je činjenica da dug i dalje raste. S naše točke gledišta, tvrtka može opstati samo ako će se odgovorni ljudi fokusirati na ovaj aspekt financijskog poslovanja društva jer se dug mora riješiti kao jedna od prvih i uistinu prioritetnih stvari.

Kako se Badel može izvući iz ovih dugova?

Dugogodišnje neulaganje, posebno u tehnologiju i marketing, ostavilo je traga na društvo. Tvrtka hitno treba ulaganje od najmanje 12 milijuna eura kako bi se stvorili uvjeti za njezin oporavak. Nema šanse da Badal opstane bez ulaganja u proizvodnju, vinograde i brandove odnosno svoj marketing. No treba biti svjestan, da čak i nakon takvog ulaganja, ne postoji jednostavan način da se podmiri trenutni dug i otvori prostor boljoj budućnosti.

Koji je onda način da se riješe dugovi?

Sve uključene strane morat će aktivno surađivati s Badelom. Država, banke i poslovni partneri Badel bi se trebao suglasiti s određenim „popustom“ na dugove, što bi se odrazilo i na predstečajni postupak i plan restrukturiranja.

Nakon korištenja takvog instrumenta, kako će izgledati ravnoteža aktive/imovine Badela?

Dokazali smo da imamo potrebna sredstva od 25 milijuna eura. Navedeno će se koristiti za preuzimanje duga od svih spomenutih vjerovnika. Nakon toga dug će biti u našoj kontroli, a mi bismo ga tada pretvoriti u kapital. Tako bi, nakon završetka procesa predstečajne nagodbe, vanjski dug Badela bio konačno na nuli. Logično i neki drugi dodatni koraci će biti potrebni. Na primjer – ulaganja u rast i razvoj brandova, a što bi trebalo biti prekriveno kreditima hrvatskih banaka.

Zašto novi dug? S koliko bi se novih dugova opteretilo Badel?

Za bolju budućnost, tvrtka treba ovu vrstu izvora, no s kvalitetnijim uvjetima nego što je bilo do danas. Čak i privatna osoba ponekad pokriva svoje dugove /kredite s drugim kreditima, no s boljim uvjetima, pa zašto ne bi istu praksu primjenila i tvrtka, ako tu također postoji prostore za bolje upravljanje.

Razina/Visina duga koji Badel sa sigurnošću može podnijeti odnosno isti si može priuštiti je ne više od 12 milijuna eura. To je prihvatljiva i zdrava razina zaduženosti, a odražava prosjek industrije (to je cca. 3,5 do 4 x EBITDA = ukupna dobit, a to znači zaduživanje na razini od 11,9 do 13,6 milijuna eura). Na ovaj način može se postići ključna financijsku fleksibilnost.

Kao što smo bili informirani, naša „konkurencija“ je predložila mnogo višu razinu ulaganja putem novog duga koji bi trebao doseći i do 200 milijuna kuna odnosno 26 do 27 milijuna.

Kako to komentirate?

To je odluka naše konkurencije, što mi zaista ne bi trebali komentirati. No s našeg gledišta, to je vrlo „opasan“ plan. Mi namjeravamo staviti uložiti značajan iznos u Badelu i zbog toga ne bismo preuzimali takav rizik. Način na koji razmišljaju naši konkurenti stoga nismo uzimali u obzir, jer bi se na taj način problemi koje Badel ima danas mogli ponovo pojaviti.

Zašto ste tako striktni kad se radi o strukturi duga?

Riječ je o iskustvu. Uspješno ozdravljenje Badel mora imati vrlo stroga pravila. Kao što sam objasnio u prethodnim odgovorima, pravilno financiranje Badela zahtijeva tri strateška koraka: prvo – investitor mora imati dovoljno dokazanih izvora na početku, drugo – pravi dogovor oko duga mora biti postignut s nositeljima duga i treći – novi i ograničen dug mora biti usmjeren isključivo prema proizvodnim kapitalnim ulaganjima koja će omogućiti daljnji rast Badela. Iz naše analize to je jedini način da se Badel postavi na vlastite noge i osigura mu se bolja budućnost kakvu i zaslužuje.

Dugoročno zadržavanje djelatnosti osigurat će se povećanjem proizvodnje koja će se realizirati kroz plasman Badelovih proizvoda na nova tržišta kroz postojeći utjecaj i stečene pozicije St. Nicolausa na tim tržištima.

Najbolji primjer za to je stjecanje Varde u Mađarskoj. Naime, kada je St. Nicolaus kupio Vardu ona nije imala prodaju u Slovačkoj, dok se danas na tržište Slovačke odnosi 30 posto prodaje Varde. Uz St. Nicolaus Varda je postala jedna od najvećih destilerija u Mađarskoj (5m litara) i ostvarila neto rast prodaje premašivši konkurenciju s cca. 20 posto, a od 2012 ima i bolju EBITDA profitabilnost od konkurencije.

Također, značajna kapitalna ulaganja u glavni proizvodni pogon na Žitnjaku i u sadnju vinove loze i preradu u Benkovcu osigurat će da Badel bude dobro pozicioniran za očekivan rast prodaje.