HDZ i MOST - i jedni i drugi pozivaju se na nacionalne interese, ali na posve različit način gledaju na rješenje švicarskog franka. Centar za mirovne studije smatra da Vlada, točnije ministar financija, ugrožavaju svojim stavom izglede Hrvatske u sukobu s bankama.
Banka Unicredit Austria tužila je RH na arbitražnom sudu pri Svjetskoj banci, temeljem trgovinskog sporazuma između Austrije i Hrvatske zbog Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim je omogućena konverzija kredita u švicarskim francima, tražeći isplatu 3,5 milijarde kuna.
Europska komisija naložila je svim državama članicama EU da ponište međusobne trgovinske sporazume i potvrdila isključivu nadležnost redovnih nacionalnih sudova i Europskog suda pravde u pogledu tumačenja europskog prava. Tako je prošle godine Europska komisija pokrenula i postupke protiv pet zemalja članica, odnosno Austrije, Nizozemske, Rumunjske, Slovačke i Švedske upravo zbog takvih sporazuma i naložila im da ih odmah ponište, uključujući i zaštitu investitora i mogućnost tužbe arbitražnom sudu i do 15 godina nakon raskida ugovora.
“Upravo na temelju toga nevjerojatni su postupci ministra Zdravka Marića koji ne iznosi te argumente u javnost već se pokušava nagoditi s bankama. Nejasno je i što ta nagodba znači za državni proračun i konverzije kredita u francima”, upozorio je Centar za mirovne studije.
Vlada šuti o sadržaju svog odgovora EK
Naime, uži kabinet postojeće Vlade raspravio je o sadržaju pisma koje do kraja tjedna treba poslati Europskoj komisiji, vezano uz problematiku konverzije kredita u švicarskim francima.
Iako skriva o čemu se razgovaralo kada je u pitanju odgovor Komisji – stav ministra financija Zdravka Marića, jasan je otprije: HDZ zaziva nagodbu Vlade i banaka i tu se – kada je riječ o pitanju treba li o tom slučaju odlučivati arbitražni sud u Washingtonu ili se spor treba riješiti vansudskom nagodbom – ne slaže s Mostom.
Oglasio se i bivši ministar financija Boris Lalovac, koji je kazao da je bezuspješno pokušavao komunicirati s bankama, iako se u javnosti stvara dojam da to nije bilo tako.
“Držali su se bahato i nakon svih stvari koje je Vlada nudila njima, oni su meni slali pjesmice”, kazao je Lalovac. Pokušao objasniti odakle bankama tolika moć.
Zarada od 3,8 milijardi kuna za banke
”Vjerojatno jer su se tako 25 godina ponašali u hrvatskoj državi”. Smatra kako niti jedna banka u ovom procesu nije oštećena niti je otišla u minus.
”Banke nisu oštećene. Sve ove pozicije su imale valutne pozicije sa svojim majkama. U izvješću HNB-a u biltenu stoji da su banke zatvarale sa svojim majkama u inozemstvu i da su njihove majke na temelju tih valutnih pozicija zaradile 3,8 milijardi kuna. Zanimljivo, to sve stoji u izvješćima i nisu izgubili nikakvu poziciju, a sada se žele naplatiti prvo na teret građana, a sada i na teret države”, kazao je.
Centar za mirovne studije, pak, upozorava građane i donosioce odluka na potencijalnu veliku štetu Hrvatskoj koju bi mogao donijeti reterirajući pristup tehničkog ministra financija Zdravka Marića prema tužbi Unicredita, vlasnika Zagrebačke banke, sukladno njegovim najavama kako želi nagodbu s bankama.
Taj iznos je, podsjećaju, dva puta veći od cijene izgradnje samog Pelješkog mosta, ili se za njega može izgraditi gotovo milijun kvadrata socijalnih stanova!
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
