Decentralizacija, depolitizacija, profesionalizacija, udruživanje i ravnomjeran turistički razvoj Hrvatske glavni su ciljevi prijedloga izmjena zakona o turističkim zajednicama, pristojbi i članarini, koji bi, ako dobiju podršku, reformirali sustav turističkih zajednica od 2020., poručeno je na predstavljanju "mini" turističke reforme.

Ministar turizma Gari Cappelli i direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić u ponedjeljak su u Ministarstvu turizma predstavili glavne izmjene u prijedlozima izmjena tih triju zakona, koje su od sredine prošlog tjedna u javnoj raspravi.

Nazivajući te zakone reformskim jer unose velike promjene u sustav turističkih zajednica (TZ) te plaćanja boravišne pristojbe i članarine turističkim zajednicama, ministar je podsjetio da je javna rasprava o tome otvorena do 18. listopada.

“Pozivamo sve zainteresirane da se uključe i očekujemo konstruktivne prijedloge, jer stanje kakvo sada imamo više nije održivo. Promjena ima u sva tri zakona, a najvažnije je da sustav TZ-a, koji je bez promjena funkcionirao 17 godina i dao i pozitivne rezultate, novim rješenjima želimo uskladiti s novim vremenom, trendovima na tržištima, digitalizacijom i razvojem”, istaknuo je Cappelli.

NTO-RMO-DMO – nova struktura sustava

Naglasak u prijedlogu zakona o turističkim zajednicama i promociji hrvatskog turizma je na destinacijskom menadžmentu, što znači da će se dosadašnji piramidalni sustav TZ-a s Glavnim uredom HTZ-a na vrhu, pa naniže od županijskih do mjesnih, gradskih, općinskih, otočnih i drugih TZ-a, promijeniti na tri osnovne forme – Glavni ured HTZ-a postao bi nacionalna turistička organizacija (NTO), koja bi se bavila koordinacijom brendiranja Hrvatske, međunarodnim marketingom i strateškim planovima, dok bi regionalne menadžment organizacije (RMO) postale sadašnje regionalne odnosno županijske TZ i bavile se strategijama za svoje područje, potporama manifestacijama, jer ih više ne bi davao Glavni ured HTZ-a kao sada.

Sadašnje lokalne TZ postale bi destinacijske menadžment organizacije (DMO) koje bi se bavile razvojem proizvoda i događanja, povezivanjem ponude u pakete, a dijelom i turističkom infrastrukturom.

“Nije sigurno i ne znamo još hoće li te promjene značiti smanjenje sadašnjeg broja od 310 TZ-a. Možda i neće, ali sigurno bi se išlo s racionalizacijom, pa bi se ‘male’ TZ, koje troše 30 i više posto na plaće zaposlenih i nemaju velike prihode, pridružile nekom većem DMO-u. Također se više ne bi događalo da TZ nema direktora dulje od šest mjeseci, dok bi gradonačelnici, župani i načelnici i dalje, ako žele, mogli biti predsjednici TZ kao do sada, a ako ne žele to mogu prepustiti nekom drugom, što se do sada nije moglo”, izdvojio je Cappelli.

Novost je i ukidanje nadzornih odbora u TZ-ima, a te poslove bi preuzele njihove skupštine, čime bi se, drži Cappelli, proširila odgovornost na više ljudi dok bi se udruživanje TZ-ova i dodatno poticalo sredstvima iz posebnog fonda, radnog naziva “za udružene”.

Boravišnu/turističku pristojbu više ne bi utvrđivala Vlada

“Novi ustroj sustava donosi i novo decentralizirano financiranje, pa bi RMO dobile 5 posto više sredstava ili 15 posto, Glavni ured HTZ odnosno NTO bi dobio 5 posto manje ili 20 posto, a DMO gradova i općina 65 posto”, kazao je Cappelli, dok je Staničić naglasio da bi, prema prijedlogu zakona o boravišnoj pristojbi, najniži i najviši iznos buduće turističke pristojbe utvrđivao ministar pravilnikom, a ne više Vlada uredbom svake godine.

Staničić je kazao i da županijske skupštine i Skupština Grada Zagreba odlučuju o iznosima te pristojbe za svaki pojedini grad i općinu na svom području, te da se ukidaju i razredi turističkih mjesta, te bi se ta pristojba definirala za najviše dva sezonalna razdoblja, koja također određuje ministar pravilnikom.

“Povećanjem pristojbe za 2019. osigurat će se više sredstava za jačanje razvojnih potencijala svih hrvatskih područja, a novim bi se zakonom i drugačije raspodjeljivao prihod od te pristojbe – 1 i 2,5 posto bi ostali za Crveni križ i turistički nerazvijena područja, gdje bi se pristojba mogla i umanjiti do 30 posto, što je novost, kao i 2 posto za udruživanje TZ-ova, a ostalo bi bilo isto – 65 posto lokalnim TZ, 15 posto regionalnim i 20 posto Glavnom uredu. Slično bi se dijelio prihod od te pristojbe i od nautičara”, iznio je Staničić.

Objasnio je i da se prema prijedlogu zakona o plaćanju turističke članarine turističkim zajednicama te članarine oslobađaju neki dosadašnji obveznici odnosno iz ukupno 20 vrsta djelatnosti, poput primjerice frizera i softverskih tvrtki, dok se banke uključuju u to, zbog, kako je objasnio ministar Cappelli, analize koja je pokazala veliki porast prometa na bankomatima tijekom ljeta i drugih dijelova godine u brojnim turističkim mjestima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.