HUT pozdravlja izmjene Zakona o ”turističkom zemljištu”

Ekonomija 17. lip 201910:29 > 10:33
Pixabay

Hrvatska udruga turizma (HUT) snažno pozdravlja inicijativu Vlade da pokrene proces izmjene zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, navodi se u priopćenju.

Neriješeno pitanje turističkog zemljišta jedna je od ključnih prepreka koju treba ukloniti kako bi se otvorio puni investicijski potencijal turističkog sektora, kaže se u priopćenju.

Direktor HUT-a Veljko Ostojić izjavio je kako postojeće zakonsko rješenje iz 2010. godine ne rješava pitanje turističkog zemljišta na primjeren način, te da to godinama koči snažniji razvoj turizma na obali, posebno kamping turizma.

“Zbog toga nas veseli inicijativa Vlade, a u procesu donošenja novog zakonskog prijedloga ćemo aktivno sudjelovati kako bismo postavili najbolji mogući okvir za razvoj sveukupne turističke ponude Hrvatske”, kaže Ostojić.

VEZANA VIJESTI

  Naglašava pritom da se ukupni investicijski potencijal turističkog sektora procjenjuje na tri do pet milijardi eura te očekuje da će novi zakonski prijedlog omogućiti stabilnost i izvjesnost u poslovanju te poticajno okruženje za nove investicije, uz istovremenu maksimalnu zaštitu prostora.

Kamping producira oko 25 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj, a zadnjih godina je kvaliteta smještaja znatno podignuta pa je Hrvatska u samom europskom vrhu po kvaliteti kampinga, kažu u HUT-u i dodaju da će kvalitetna zakonska rješenja omogućiti dodatni razvoj hotelijerske ponude.

Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kojeg su zajednički izradili Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo turizma, krajem prošloga tjedna upućen je u javno savjetovanje, a u saborskoj proceduri će ići u dva čitanja.

Zakon obuhvaća tri kategorije – turističko zemljište, ono za kampove te ostalo neprocijenjeno građevinsko zemljište. To je imovina koja nije ušla u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije te je ostala neprocijenjena, a društva su je koristila. Takve je imovine najviše u turizmu.

Naime, u postupku pretvorbe društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću u pravilu nije procjenjivano zemljište na kojem su bili izgrađeni hoteli i drugi objekti u funkciji turizma već su u pravilu procijenjeni samo objekti. Nakon pretvorbe objekti su postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod i oko objekata vlasništvo države.

Poseban su problem i kampovi, kojih u Hrvatskoj trenutno ima 80, koji su u cijelosti postali vlasništvo države ili objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države. Površina kampova iznosi oko 14,5 milijuna kvadratnih metara.

Posljedice su da su hotelsko-turistička društva koristila nekretnine u vlasništvu države bez plaćanja naknade, kakvih situacija ima i danas, dok su s druge strane, zbog nemogućnosti dobivanja potrebne dokumentacije za gradnju zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, izostajale investicije. Procjenjuje se da šteta za državni proračun iznosi dvije do tri milijarde kuna, navodi se u priopćenju. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.