Po svim autocestama u Hrvatskoj u 2018. je prošlo 82,6 milijuna vozila ili 3,4 posto više nego u 2017., dok su ukupni prihodi od naplate cestarine iznosili nešto malo više od 3 milijarde kuna ili 4,7 posto više, podaci su Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA).
U najnovijem nacionalnom izvješću o autocestama za 2018., iz HUKA-e ističu da je ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2018. bila duga 1.306,53 kilometra, te da njima, kao i dosadašnjih godina upravlja četiri koncesionara Hrvatske autoceste (HAC), Bina-Istra, Autocesta Rijeka-Zagreb i Autocesta Zagreb-Macelj. U svim tim tvrtkama i njihovim operatorima bilo je 3.185 stalno zaposlenih.
“U prošloj godini nije bilo otvaranja novijh dionica autocesta, ali je na autocesti A3, pod upravljanjem HAC-a, u promet pušten novi čvor Lipovljani”, kažu iz HUKA-e, najavljujući da će se u 2019. na autocestama u promet pustiti 0,3 kilometra autoceste-mosta te 10,6 kilometara brze ceste D12, koja se predaje na upravljanje Hrvatskim cestama.
Iznose i nekoliko zanimljivih činjenica, poput broja ENC uređaja, kojih je u 2018. u opticaju bilo nešto malo više od 700 tisuća, dok je odmorišta s benzinskim crpkama na svim autocestama u Hrvatskoj bilo 75, a samo odmorišta 124, restorana 26, a hotela 11.
Na svim autocestama porasti prometa vozila i naplaćene cestarine
Osvrćući se na ukupan promet vozila na autocestama u 2018., iz HUKA-e ističu da su svi koncesionari zabilježili porast prometa u odnosu na 2017., od čega je najveće poraste imala tvrtka Bina-Istra, i to od 7,2 posto, sa 9,4 milijuna lakih vozila, i od 8 posto, sa 828,7 tisuća teških vozila.
Ipak, najveći promet vozila, 50,2 posto od ukupnih 82,6 milijuna odnosno 41,5 milijun prometovalo je po autocestama u nadležnosti HAC-a, od čega je lakih vozila bilo 36 milijuna, a teških 5,5 milijuna. U oba slučaja, HAC je zabilježio poraste u odnosu na 2017., od 1,4 odnosno od 4,5 posto.
Na autocesti Rijeka-Zagreb vozila je ukupno u 2018. prošlo 23,5 milijuna, od čega 21,1 milijun lakih, što je 4,5 posto više nego u godini prije, dok su teških vozila zabilježili 3,1 posto više.
Autocestom Zagreb-Macelj lani je prometovalo ukupno 7,2 milijuna vozila, od kojih 6,4 milijuna lakih ili 4,2 posto više, a teških vozila je tom autocestom prošlo 3,2 posto više.
Kako s prometom vozila, tako je i s prihodom od naplate cestarine, pa je najveći taj prihod od gotovo 2 milijarde kuna (1,89 milijardi kuna) ili 255,7 milijuna eura (jer iznose podatke i u kunama i u eurima) ostvario HAC, što je i povećanje od 4,7 posto u odnosu na 2017.
Slijedi ARZ, koji je sa 657,2 milijuna kuna ili 88,5 milijuna eura tog prihoda u plusu od 4,1 posto, dok je najveći porast prihoda od cestarine, od 9,4 posto zabilježio koncesionar Bina-Istra sa 239,8 milijuna kuna ili 32,3 milijuna eura tog prihoda.
AZM je od naplate cestarine u 2018. ostvario prihod od 218,7 milijuna kuna ili gotovo 29,5 milijuna eura, što je 2,3 posto više nego u 2017.
Investicije u autoceste u 2018. oko 677 milijuna kuna, a u 2019. oko 1,2 milijarde kuna
U izvješću za 2018. iz HUKA-e navode da je u autoceste u 2018. investirano ukupno gotovo 677 milijuna kuna, od čega 248,6 milijuna kuna u nove dionice i 428,2 milijuna kuna u izgrađene/postojeće dionice, što će se u 2019. sve povećati, na č551,8 milijuna kuna odnosno na 658,8 milijuna kuna.
U 2018. najviše je i u nove i u izgrađene dionice investirao HAC, ukupno oko 461 milijun kuna, dok će i u 2019., kako prenosi HUKA, HAC investirati najviše, ukupno prema planu 530,4 milijuna kuna, od čega najviše ili 397,4 milijuna kuna u izgrađene dionice.
Bina-Istra u 2019. bit će drugi po redu investitor, sa ukupno 443,5 milijuna kuna, od čega se najveći dio ili gotovo 419 milijuna kuna planira za nove dionice.
ARZ ni u 2018. ni u 2019. nema investicija u nove dionice, ali će zato u izgrađene u 2019. iznos investicija sa lanjskih 57,1 milijun kuna planira povećati na 178,2 milijuna kuna, a slično je i sa AZM-om, koji u 2019. planiraju investirati samo u izgrađene dionice, te lanjskih 54,5 milijuna kuna povećati na 58,4 milijuna kuna.
Na autocestama u 2018. oko 14 posto više nesreća i gotovo 50 posto više poginulih
Dio izvješća HUKA-e za autoceste u 2018. obuhvaća i sigurnost u prometu, o čemu podaci pokazuju da je prošle godine na autocestama u Hrvatskoj ukupno bilo 2.801 prometna nesreća, što je oko 350 tih nesreća ili 13,6 posto više nego u 2017., dok je poginulih bilo 34 ili gotovo 50 posto više.
Ozlijeđenih osoba je pak u svim tim nesrećama lani bilo 565 ili 0,7 posto više nego u 2017.
