U srijedu i četvrtak u Šibeniku je održana konferencija Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa na temu uloge primarne energije u izazovima klimatskih promjena. Uz prisustvo stručnjaka iz vodećih kompanija, brojna predavanja, prezentacije, izlaganja i okrugli stolovi pokušali su dati odgovor na pitanje koja je uloga naftnih kompanija u novoj paradigmi borbe protiv klimatskih promjena.

Skup je otvorio predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG) Želimir Šikonja.

Poseban je naglasak bio na prirodnom plinu kao jednom od ključnih energenata u energetskoj tranziciji RH. U radu Konferencije sudjeluje 300-ak stručnjaka iz obrazovnih ustanova, institucija, trgovačkih društava, kompanija i udruga. Cilj skupa je ukazati na potencijale Hrvatske za otkrivanje novih zaliha nafte i plina te nužnosti ulaganja u istraživanja na prostoru Dinarida i Jadrana.

Poseban gost konferencije bio je Vladan Dubljević, čelnik crnogorske Agencije za ugljikovodike.

Uvodno stručno izlaganje dao je Tvrtko Perković, član uprave INA-e. Naglasio je kako je sektor energetike ušao je u razdoblje velikih promjena i izazova. Potražnja za energijom u svijetu do 2035. porasti će za 30 – 40 posto. Stoga, treba intenzivirati istraživanje i proizvodnju svih oblika primarne energije, kako bi se, u okruženju integracije energetske politike i mjera ograničavanja globalnog zatopljenja, osigurao gospodarski razvoj.

Hrvatska treba energetsku strategiju koja će uzeti u obzir sve promjene na globalnim tržištima i specifična obilježja vlastite energetike. Odgovornom energetskom politikom treba jamčiti održivi razvoj, konkurentnost energetskog sektora, sigurnost opskrbe, tranziciju prema nisko-ugljičnim energentima, ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta, rekao je energetski stručnjak Igor Grozdanić.

Na tu temu EnergyPress je u studiju ugostio naftnog stručnjaka Igora Dekanića, koji je govorio o važnosti istraživanja ugljikovodika, budućnosti rafinerijskog poslovanja u hrvatskoj, klimatskim promjenama, važnosti plina u energetskoj tranziciji i geotermalnim izvorima energije.

Kako nafta posve sigurno sljedećih trideset do pedeset godina neće biti izbačena iz optjecaja, svaka zemlja želi znati što ima ispod svoga teritorija. To je važno zbog toga što su to reserve koje ne moraju biti odmah iskorištene. Pohvalio je novi val istraživanja koji će u Hrvatskoj revitalizirati struku istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika, što je posljednjih desetak godina bilo iznimno zanemareno u nas.

U bivšoj smo državi, objašnjava Dekanić, rafinerijski obrađivali nafte u iznosu višem nego li je naša proizvodnja nafte i zato smo imali dvije rafinerije. U današnje vrijeme teško je natjerati komercijalnu kompaniju na posao na kojem proizvodi gubitke, međutim Dekanić pohvaljuje moguću investiciju u Rafineriju Rijeka i to radi toga što će time rafinerija postati konkurentna modernom tehnologijom. Ali ona će, smatra Dekanić, morati potražiti tržište u okruženju.

Komentirao je histeriju oko klimatskih promjena, rekavši kako su one neupitne. Problem je rješenje toga problema, a to može biti samo razvoj tehnologija koji je nemoguć bez tradicionalnih energenata. Naime, bez tradicionalnih energenata nećemo uspjeti razviti dovoljno učinkovite i jeftine tehnologije novih energija. U tom smislu, plin je vrlo važan emergent, objašnjava Dekanić, i to u sektoru industrije i prometa, posebice.

Upozorio je kako Hrvatska nije dovoljno iskoristila obnovljivi izvor energije koji je vezan za istraživanje ugljikovodika, a koji bi mogao zauzeti značajni postotak u energetskom miksu, a to je geotermalna energija, koja je u Hrvatskoj kvalitetnija nego li u zemljama okruženja, zaključio je Dekanić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.