Hrvatska narodna banka (HNB) u ovoj godini očekuje godišnji pad realnog BDP-a od 8 posto, a u idućoj godini rast od 5,2 posto, priopćeno je u srijedu iz središnje banke nakon sjednice Savjeta HNB-a.

“Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost”, ističu iz HNB-a.

Kako se navodi u priopćenju, Savjet HNB-a je na današnjoj sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima, te je razmotrio i najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost kao i nove makroekonomske prognoze. Na dnevnom je redu također bilo izvješće o stanju bankovnog sustava za drugo tromjesečje 2020. godine, a Savjet je donio i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

“Nakon snažne kontrakcije u drugom tromjesečju, uzrokovane pandemijom i restriktivnim mjerama uvedenima za njezino suzbijanje, gospodarska se aktivnost u trećem tromjesečju djelomično oporavila. Pozitivna kretanja obilježila su i tržište rada, na kojemu je tijekom srpnja i kolovoza nastavljen mjesečni rast zaposlenosti i smanjivanje broja nezaposlenih. Unatoč povoljnim recentnim kretanjima, vrijednosti pokazatelja realne aktivnosti i tržišta rada i nadalje su uglavnom zamjetno nepovoljnije u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije. Također, tijekom trećeg tromjesečja, istodobno s pogoršavanjem epidemiološke situacije, postale su vidljive naznake usporavanja oporavka, pri čemu su se u rujnu pogoršala potrošačka očekivanja i poslovna očekivanja u uslugama i industriji”, ističu iz središnje banke.

Također navode da se godišnja stopa ukupne inflacije u kolovozu zadržala u negativnom području (minus 0,1 posto) zbog znatnoga negativnog doprinosa cijena energije, dok je temeljna inflacija iznosila 1,2 posto.

Saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance u drugom se tromjesečju pogoršao zbog zamjetnog smanjenja neto izvoza usluga, što je poglavito rezultat snažnog pada prihoda od turizma. Likvidnost domaćega financijskog sustava zadržala se na iznimno visokoj razini pod utjecajem vrlo ekspanzivne monetarne politike HNB-a. Godišnji se rast ukupnih plasmana u kolovozu ipak usporio, pri čemu je zabilježeno usporavanje rasta plasmana poduzećima, a, u manjoj mjeri, i stanovništvu, napominju iz HNB-a.

“U srpnju je manjak središnje države povećan za oko 2,9 milijarde kuna na godišnjoj razini, što je poboljšanje u odnosu na izrazito nepovoljna kretanja iz drugog tromjesečja, koja su povećala dug opće države na kraju lipnja na razinu od 85,3 posto BDP-a ili 12,1 postotni bod više nego na kraju 2019. godine”, podaci su središnje banke.

U 2020. pad BDP-a 8 posto, 2021. rast za 5,2 posto

Prema novim makroekonomskim projekcijama HNB-a, a zbog povoljnijih izvoznih rezultata, očekuje nešto brži oporavak u odnosu na projekciju iz srpnja.

“Tako se trenutno u 2020. očekuje godišnji pad realnog BDP-a od 8,0 posto (u odnosu na pad od 9,7 posto ocijenjen u srpnju) te rast od 5,2 posto u 2021. godini (u odnosu na prethodno projiciranih 6,2 posto). Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost”, ističu iz središnje banke.

Napominju pritom kako, zbog mogućnosti pogoršanja epidemiološke situacije u odsustvu učinkovitoga medicinskog rješenja, i dalje pretežu negativni rizici za ostvarivanje projekcije.

Unatoč samo postupnom oporavku, procjenjuju da bi se stopa inflacije potrošačkih cijena mogla u 2021. ubrzati na 1,1 posto, nakon usporavanja na iznimno niskih 0,2 posto u ovoj godini, na što je velikim dijelom utjecalo pojeftinjenje naftnih derivata.

“Unatoč povoljnijim trenutnim procjenama u odnosu na očekivanja iz srpnja, prihodi od turizma znatno će se smanjiti u 2020. godini, što će se nepovoljno odraziti na višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, koji bi se u ovoj godini mogao blago smanjiti na 3,7 posto BDP-a, a ista razina viška očekuje se i u sljedećoj godini. Saldu tekućega i kapitalnog računa znatno pridonose rastući priljevi iz fondova EU-a, koji će ujedno poduprijeti investicijsku aktivnost i olakšati financiranje dijela izvanrednih rashoda države. U takvom makroekonomskom okružju HNB će zadržati ekspanzivan karakter monetarne politike, što će pridonijeti zadržavanju povoljnih uvjeta financiranja uz očekivani relativno blagi rast plasmana banka”, poručuju iz središnje banke.

Savjet HNB-a razmatrao je i najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost, te je zaključeno da je, unatoč povoljnijim očekivanjima u smislu gospodarskih kretanja, ukupna izloženost sistemskim rizicima i nadalje visoka. “Niz mjera koje su u razdoblju od ožujka do danas poduzeli Vlada, HNB i Hanfa znatno je ublažio posljedice pandemije na gospodarstvo, te očuvao stabilnost financijskog sustava i relativno povoljne uvjete financiranja, te umanjio kratkoročne rizike za financijsku stabilnost. No, moguće je da će se pojedini rizici materijalizirati s odgodom”, navodi se u priopćenju.

Kreditne institucije, kako se ističe, nastavljaju bilježiti visoke razine kapitala i likvidnosti, ali njihova se profitabilnost zamjetno smanjila u prvom polugodištu ove godine. “Sve komponente operativnog prihoda smanjile su se u okružju nepovoljnih gospodarskih kretanja, a na pad profitabilnosti još su više utjecali povećani troškovi umanjenja vrijednosti. Iako udio neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima stagnira zahvaljujući prilagodbi pravila o klasifikaciji koja se odnose na odobrene moratorije te rastu ukupnih kredita, banke su reklasificirale dio prihodonosnih kredita bez kreditnog rizika u one sa znatnim povećanjem kreditnog rizika. Rizik visoke izloženosti bankovnog sustava državi putem odobrenih kredita i ulaganja u vrijednosne papire dodatno se povećao, nakon snažnoga fiskalnog odgovora na krizu, koji se velikim dijelom financirao na domaćem tržištu”, ističu iz središnje banke.

Pritom navode i kako bi rizici za financijsku stabilnost mogli porasti u slučaju snažnijeg pogoršavanja epidemiološke situacije i uvođenja strožih mjera socijalnog distanciranja s nepovoljnim učinkom na gospodarstvo.

“Sporiji gospodarski oporavak, te rast duga privatnog sektora umanjili bi sposobnost otplate dugova, odnosno njegovu solventnost. To bi dodatno ugrozilo kvalitetu kredita sektora poduzeća i kućanstava, koja se već počela pogoršavati u segmentu rizičnijih neosiguranih gotovinskih kredita stanovništvu”, naglašavaju iz HNB-a.

Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio s prijedlogom Nadzornog odbora banke Raiffeisenbank Austria da Georg Feldscher bude novi član uprave te banke, kao i prijedlogom Nadzornog odbora Imex banke da članom uprave te banke postane Boris Peko.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.