Gost Dnevnika N1 televizije bio je ekonomski analitičar Ante Babić.
Najutjecajnija bonitetna agencija Standard & Poors potvrdila je dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na ‘BB’ i kratkoročni na ‘B’, no smanjila je izglede sa ‘stabilnih’ na ‘negativne’ zbog rasta javnog duga i nedostatka reformi. Hrvatska je već na rubu investicijskog ranga, a nakon ove ocjene vjerojatno će uslijediti njegov dodatni pad. Uz Grčku smo postali najrizičnija zemlja EU za ulaganje.
Agencija procjenjuje da će hrvatski opći dug države nastaviti rast na više od 90 posto bruto domaćeg proizvoda u 2016. godini, nakon što se udvostručio od 2008. Njihovi analitičari predviđaju da nakon parlamentarnih izbora postoji značajan rizik da bi politički odgovor na rast dugova i spremnost za reforme mogao biti nedovoljan da preokrene rastuću zaduženost bez snažnih mjera.
Navode kako su rejtinzi ograničeni zbog slabe perspektive rasta gospodarstva i prevelike i neučinkovite uloge javnog sektora u gospodarstvu i to zbog neprovedenih strukturnih i fiskalnih reformi.
VEZANE VIJESTI
Utjecajna bonitetna agencija smanjila je izglede za kretanje kreditnog rejtinga Hrvatske sa stabilan na ocjenu negativan. Što to konkretno znači za hrvatske javne financije?
“To nije promjena rejtinga nego samo promjena njegovog izgleda. Mislim da će se ubrzo tim promjenama pridružiti i druge agencije. To zapravo znači da ćemo u sljedećim zaduživanjima imati nešto veću kamatnu stopu. Kad smo prije ulaska u EU uzimali kredite iz inozemstva, uzimali smo ih za 8 posto, a sada je to ispod 4 posto što možemo podnijeti”, rekao je Babić.
Nesporno je da ćemo se zbog smanjenog kreditnog rejtinga skuplje zaduživati. Sada godišnje odlazi na kamate preko 10 milijardi kuna, a ukoliko se ovakvi trendovi nastave ubrzo bi mogao iznositi i 15 milijardi. Je li hrvatski proračun zbog kratkoće otplate duga u goroj situaciji od grčkog?
“Nije toliko u goroj situaciji. Mi nemamo dugoročnog duga, mi nikad nismo radili na ozbiljnijoj strategiji oko javnog duga. Ozbiljnija situacija je to što će Mario Draghi i ECB ponudti jedanval novca kroz ECB. Hrvatska može izdati dugoročne obveznice koje nije izdavala i time otplatiti dug koji je izdavala pod višim kamatima. Time se onda može i drastično smanjiti postotak plaćanja kamata”.
Jesu li u Vladi svjesni ozbiljnosti situacije i što čine kako bi se izbjegao negativan scenarij?
“Stručnjaci mogu pomoći vladi ako to ne zna sama napraviti. Ne bi trebalo biti bojazni. Hrvatski javni dug je prešao preko 80 posto, a grčki 150 posto BDP-a. Mi smo na pola puta i na jako dobroj lupi iz Bruxellesa. Mi nismo frizirali podatke”, zaključio je Babić.
