Švedski primjeri održivosti šestosatnog radnog vremena

Ekonomija 05. lis 201512:08 > 12:28
Ilustracija

Protivnici kraćeg radnog vremena tvrde da je to neodrživo i skupo, ali su takvi prigovori uglavnom zasnovani na uobičajenom stajalištu o tome da su zaposlenici svih osam sati sto posto učinkoviti.

Vlasnici nekih švedskih tvrtki zaključili su da su njihovi zaposlenici produktivniji i sretniji ako rade šest sati dnevno, a istraživanje dvije start up tvrtke pokazalo je da se razine energije povećavaju ako se radno vrijeme skrati za dva sata, piše Daily Mail. Direktor start up kompanije Filimindus iz Stockholma, Linius Feldt kaže da ne vjeruje u to da je osmosatni radni sat produktivan kao što se misli.

“Ogroman je izazov ostati osam sati fokusirani na neki zadatak”, rekao je i dodao da su, da bi radni dan učinili lakšim, odlučili kombinirati razne zadatke i pauze.

“Htio sam vidjeti postoji li uspješnija kombinacija”, kaže Feldt. Primijetili su i da je teško organizirati privatno vrijeme s poslom, a nakon što je firma Filimindus prešla je na šestosatno radno vrijeme, zaposlenici imaju više snage.

“Sada se više fokusiraju na posao koji moraju obaviti, i još im ostane energije kada idu”, njegovi su prvi dojmovi. Filimindus nije uočio negativne strane u odnosu na uobičajeno “puno” radno vrijeme, a priznaju da ima situacija u kojima zatrebaju nekoga tko je već otišao s posla, no i da je to normalno. Dodao je da najbolja reakcija energija koju osjeća među kolegama.

“Ako su zaposlenici sretni, sretna je i kompanija”

“Sretni su kada napuštaju ured i sretni su kada se vraćaju drugi dan. Nisu umorni”, rekao je i kaže da je atmosfera bolja jer je tijekom rada pristuno puno manje nervoze i konflikata.

“Ako su zaposleni sretni, sretna je i kompanija.” Iz start up kompanije Brath, koja je prije tri godine skratila radno vrijeme, kažu da im je to jedna od najvećih prednosti, a pomaže im u zapošljavanju i zadržavanju ljudi.

“Jednom kada vam postane normalno da imate vremena za obitelj, da pokupite dijete nakon škole, ili jednostavno kuhate kod kuće, ne želite to izgubiti”, zaključak je nakon novog radnog vremena.

Švedski javni sektor također je skratio radne sate, pa su medicinske sestre u staračkim domovima javnog vlasništva, počele raditi šest sati. Plaća im je ostala ista. Skeptici kraćeg radnog vremena tvrde da je to neodrživo i skupo, ali su takvi prigovori uglavnom zasnovani na uobičajenom stajalištu o tome da su zaposlenici svih osam sati sto posto učinkoviti.