Gost Dnevnika N1 televizije bio je ekonomist Žarko Primorac.

Najprije kako tumačite poruku direktora Hrvatske udruge banaka da su domaće banke dostigle limite u kreditiranju države te uputio vladu da se zadužuje u inozemstvu. Kako bi se to moglo odraziti na državnu blagajnu?

Rizik države raste, jer raste javni dug. Sad je tu negdje oko 90 posto GDP-a. Rizik banaka prema državi raste, ali ja mislim da nisu dosegle limite. Mislim da je ovo do određene mjere inducirano i sporovima između banaka i države oko konverzije kredita u francima. To nije dobro ni za jednu ni za drugu stranu. A ako bi se desilo da banke prestanu financirati državu, onda će se država morati zaduživatti u inozemstvu, što donosi valutni rizik i što nije dobra posljedica cijele situacije.

Prema podacima HNB-a javni dug je krajem kolovoza iznosio 287 milijardi kuna ili 86,5 % procijenjenog BDP-a za 2015. U godinu dana narastao je za 16 milijardi kuna, tj za 6 posto. Je li to očekivano ili previše?

Imamo permanentno visok deficit. I iduće će godine biti između 4,9 do 5 posto BDP-a i to je definitivno visoko. Znate da je prema regulativi Europske unije prihvatljiv ako je oko 3 posto. Izlažemo se suviše i mogli bismo još više ako se od ove godine ne poduzmu ozbiljne reforme.

Potvrđeno je da je BDP rastao u trećem kvartalu 2,8 posto, ali je dvomjesečni prosjek 1,99. Ako se rast nastavi i u 4 kvartalu 240 tisuća državnih i javnih službenika moći će zahtijevati povišicu od 6 posto. Kako će država naći novac za to?

Osobno mislim da su javne financije nisu u takvoj poziciji. Radi se o 1,8 milijardi kuna, što je 0,5 posto BDP-a. Država treba sa sidnikatima sjesti za stol i raspravljati, ali ne vjerujem da bi javne financije mogle to izvršiti.