Nakon epidemije koronavirusa i mjera koje su vlade diljem svijeta poduzele da je suzbiju, a potom i brutalna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu te energetske krize koje su uslijedile, došlo je do rasta inflacije i poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
Hrvatska vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem donijela je u rujnu ove godine mjere koje uključuju “zamrzavanje” cijena osnovnih prehrambenih proizvoda kako bi se građani što lakše nosili s krizom. Međutim, cijene prehrambenih proizvoda i dalje rastu.
Predsjednik Udruženja trgovina pri HGK, Ivica Katavić kaže kako je u posljednjih godinu dana došlo do poskupljenja i u fazi proizvodnje, nabave repromaterijala i da je takvo stanje u cijelom svijetu, ne samo u Hrvatskoj.
“Potrošnja će u odnosu na prošlu godinu biti 15-20 posto veća, ali će košarica količinski biti manja”, kaže Katavić i dodaje da će sve drugo biti poražavajuće.
“Inflatorna očekivanja hrane inflaciju”
No pitanje je hoće li taj veći rast potrošnje nastaviti “hraniti” i rast inflacije. Ekonomist Damir Novotny kaže da potrošnja neće utjecati na ubrzavanje rasta cijena.
“Može potražnja, ona postoji, a očito je da dohodci kućanstava očito nisu iscrpljeni. Sama inflacija, a onda i rast plaća u javnom sektoru te očekivani rast plaća u javnom sektoru, a onda i u privatnom, hrani inflaciju”, kaže ekonomist i dodaje kako se to naziva inflatornim očekivanjima.
VEZANA VIJEST
Objašnjava kako potrošači očekuju da će im plaće rasti pa se onda zbog toga relaksirano odnose prema potrošnji.
“To je jedno obilježje inflacije koja je iznad 10 posto, a koja postaje dio našeg procesa odlučivanja, dio našeg života. To nazivamo inflacijom drugog vala kada inflatorna očekivanja hrane inflaciju. A inflatorna očekivanja su i na strani dohodaka kućanstva i na strani potrošnje”, objašnjava Novotny.
Smatra i kako su vladine mjere kojima se ograničava rast cijena prehrambenih proizvoda i goriva pogrešan smjer ekonomske politike. “Javne politike se ne smiju miješati u tržišta, odnosno u cijene. Potrošači moraju odlučiti hoće li kupovati po toj cijeni, ili ne. Dakle mora doći do djelovanja tržišnog mehanizma, a ne političkog”, smatra Novotny i dodaje: “ova politika vlade može dovesti samo do kontraučinka”.
Tračak nade
Upozorava kako se zbog tih mjera s jedne strane ubrzava inflacija, a koju onda hrane i potrošači koji u strahu od rastućih cijena troše više, pa čak kupuju stvari, koje im možda sad i ne trebaju, samo zato što su ‘jeftine’. “Mi smo to vidjeli 80-ih godina prošlog stoljeća, i na globalnoj razini i u Hrvatskoj gdje je inflacija samu sebe hranila”, podsjeća Novotny i dodaje da se tada kupovala roba u većoj količini od straha od velikog poskupljenja. “Plaće nikad nisu sustizale inflaciju, uvijek su bile u zakašnjenju i bile su manje u realnom odnosu na cijene”.
“Gdje vidim tračak nade je ulazak u europodručje gdje će briga oko količine novca u opticaju prijeći na Europsku centralnu banku koja će morati razmisliti hoće li podržavati monetarnu ekspanziju, a vjerojatno neće”, smatra Novotny i dodaje kako će stope inflacije biti veće izvan europodručja jer ih hrani domaća ekonomska politika.
VEZANA VIJEST
A na pitanje hoće li građane Hrvatske plaće u eurima (koje će dobivati u mnogo manje novčanica nego sad kad su kunama) natjerati na štednju i pažljivije rukovanje s dohotkom, Novotny odgovara potvrdno. “To na psihološkoj razini predstavlja veliki šok pogotovo u procesu odlučivanja potrošača. Odluke potrošača racionalne su samo u tržišnoj ekonomiji, kad se vlada upliće počinje ta neravnoteža pa potrošači postaju iracionalni i troše više, a time hrane i inflaciju”, smatra Novotny i dodaje da će građani, kad vide mirovine i plaće izražene u eurima, početi razmišljati trebamo li trošiti toliko ili ne. “To je po meni jedan dobar, pozitivan šok”, kaže Novotny.
“Cijene će rasti i u narednim godinama”
“Ključno je pitanje hoće li plaće rasti kao i inflacija. Uvjeren sam da neće. Nema govora da će rasti po istoj stopi kao i cijene”, kaže Novotny i dodaje kako smo u posljednja dva desetljeća, i više, živjeli u razdoblju niskih stopa inflacija. “To se vrijeme više neće vratiti. Indija i Kina proizvodile su jeftinu robu za tržište Europe i Zapada te su držale cijene proizvoda relativno niskima. Sad kad Zapad pokušava vratiti proizvodnju nazad, gdje su troškovi proizvodnje viši, cijene će rasti i u narednim godinama možemo očekivati rast cijena 4-6 posto godišnje, sigurno”, zaključuje analitičar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!