Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ulagači zabrinuti zbog novih restriktivnih mjera protiv nove varijante koronavirusa u sve više zemalja.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto, nakon jučerašnjeg blagog rasta.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,4 i 1,2 posto. U Australiji su, pak, blago porasle.

Najviše su jutros pali kineski burzovni indeksi, što je posljedica pritiska na tehnološki sektor zbog zaoštravanja regulacije u tom sektoru.

I na ostalim su burzama ulagači oprezni jer su jučer pale cijene dionica na Wall Streetu. Dow Jones oslabio je 0,89 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,91, a Nasdaq indeks 1,39 posto.

Prošloga su tjedna ti indeksi snažno porasli jer su, nakon poruka stručnjaka da omikron možda nije opasniji od prethodnih varijanti virusa, popustila strahovanja od novih restriktivnih mjera i zatvaranja gospodarstava.

No, u ponedjeljak je S&P 500 indeks skliznuo s rekordne razine jer su ulagače pokolebale vijesti o brzom širenju omikrona.

Britanski premijer Boris Johnson poručio je jučer da se u Velikoj Britaniji očekuje plimni val omikrona, da je najmanje jedna osoba umrla od tog virusa, pa su tako od ponedjeljka ponovo uvedeni rad od kuće i covid propusnice za neka veća okupljanja.

Pooštravanje restriktivnih mjera protiv covida najavile su i Norveška te još neke zemlje.

Zbog toga su na Wall Streetu najviše pale cijene dionica putničkih i zrakoplovnih kompanija.

„Pod pritiskom su sektori za koje ne bi bilo dobro da se uvedu restriktivne mjere, kao što su putnički sektor, restorani… Posljednjih mjeseci ti su sektori snažno porasli jer se smatralo da se vraćamo normalnom poslovanju”, kaže Tom Martin, portfelj menadžer u tvrtki Globalt Investments.

Ulagači su oprezni i zbog toga što u utorak počinje dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke.

S obzirom na visoku inflaciju, očekuje se da će Fed ubrzati proces ukidanja programa kupnje obveznica, a pažljivo će se pratiti i signali u vezi ključnih kamatnih stopa.

U anketi Reutresa analitičari procjenjuju da će Fed povećati kamate za 0,25 postotnih bodova u trećem tromjesečju iduće godine, a potom još jednom do kraja godine.

No, ostane li inflacija visoka još nekoliko mjeseci, Fed bi mogao povećati cijenu novca i prije.

„Očekujemo ubrzanje ukidanja programa kupnje obveznica i, dakako, signale o povećanju kamata prije nego što se dosad očekivalo. Bit će zanimljivo vidjeti kako će tržišta reagirati. Mislim da ima dovoljno razloga da se novac vrati u gotovinu na neko vrijeme jer očekujemo da će početak 2022. godine biti nestabilan”, kaže John Milroy, savjetnik u tvrtki Ord Minnett.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,40 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,14 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao s jučerašnjih 113,50 na 113,60 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1275 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1305 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale jer su trgovci oprezni zbog novih restriktivnih mjera u pojedinim zemljama.

Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 1,1 posto, na 74,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,1 posto, na 71,25 dolara.