Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u N1 Studiju uživo. S našim Ilijom Jandrićem je razgovarao o ekonomskim temama.
Prihodi države veći su za milijardu i 800 milijuna eura, rashodi za gotovo milijardu.
Novotny tvrdi da je rast prihoda posljedica inflacije i inflatornih kretanja i ekonomskog rasta koji je u ovoj godini bio snažan.
“Proračun središnje države je tu profitirao. Treba dodati i sredstva koja su došla za obnovu grada Zagreba i potresom pogođenih područja. Taj novac je došao u zemlju, financiran je rast, iz tog rasta je profitirala Vlada jer se PDV slijevao unutra. Ministar financija sad ima relativno komotnu poziciju i može taj novac preraspoređivati kako želi”, kaže analitičar.
“Jedan dio rashoda je financiran direktno iz europskih izvora pa samo prolazi kroz proračun i neutralna je stavka. Značajnijih ušteda ne vidimo u rebalansu”, dodao je.
“Moramo djelovati na strane investicija u realnom sektoru”
Novotny ističe da ne vide svi dijelovi Hrvatske ekonomski rast: “Tu je po mom mišljenju najveći problem. Nije dovoljno povećati plaće u državnom sektoru, već moramo djelovati na strane investicija u realnom sektoru, u poduzećima. Tu ne vidimo dovoljno investicija koje bi stvarale dovoljno radnih mjesta u siromašnijim krajevima.”
Procjena rasta BDP-a na godišnjoj razini je 3,6 posto, što je iznad europskog prosjeka, ali iznad prosjeka je i stopa inflacije.
“Njemačka je kao jedna od vodećih zemalja europodručja objavila da je rast cijena prošlog mjeseca bio tek 1,6 posto, što se smatra prirodnim rastom. Pri tome je struktura njemačke inflacije bila takva da je bio snažan pad cijena energenata, u kojima njemačka Vlada nije osobito intervenirala. Hrana je stagnirala, ali su usluge bile i dalje važne. Ako to preslikamo na hrvatsku, nismo vidjeli takav pad cijena energenata. Cijene usluga su kod nas iznadprosječno rasle i cijene hrane su rasle. Hrvatska jednostavno nema dovoljno hrane i cijene su stalno u porastu”, objasnio je.
Cijene energenata neće bitno rasti
“Rat između Izraela i jednog dijela islamskih zemalja nije bitno utjecao na kretanja cijena nafte i plina.
Dogodile su se neke strukturne promjene, Kina više nije veliki kupac i imamo viška nafte”, kazao je, a zatim dodao: “Tržišta energije su stabilna. Konverzija prema obnovljivim izvorima je učinila svoje, ali najvažnija činjenica koja će držati pod kontrolom cijene energije je niska potražnja iz Kine.”
“Ono što je kronično veliki problem u Hrvatskoj je to što nemamo dovoljno proizvodnje hrane”, ističe.
Investirati u industriju četvrte generacije!
Analitičar naglašava da Hrvatska ne može računati na investicije u klasičnu industriju, već u onu četvrte generacije: “Takve vidimo u Sloveniji. Tvornice robota, umjetna inteligencija je na sve moguće strane. U Hrvatskoj tog nema i zasad se naš investicijski potencijal usmjerava na turizam.”
Postavlja se pitanje zašto ne možemo privući investitore u industrije četvrte generacije.
“Imamo barijere u samoj birokraciji. Veliki investitor će tražiti puno više nego mali, sitni investitori. Tražit će da ga se oslobodi od poreza, da mu se osigura kvalitetna radna snaga. Ako on želi danas otvoriti tvornicu u Bjelovaru, mora tražiti radnu snagu van tog područja”, objasnio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!