HAKOM: Ovo su stvari koje su obilježile tržište elektroničkih komunikacija ove godine

Godišnji skup u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) okupio je oko 150 sudionika, predstavnika telekoma, državnih institucija, znanosti i ostalih. Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen poručio je na skupu da je u zadnjih godinu dana bilo "intenzivno i uzbudljivo", a da slično očekuju i u idućem razdoblju.
Podsjetio je pritom da je HAKOM ažurirao troškovni model na temelju kojeg će odrediti naknade za reguliranje veleprodajnih usluga, kao i da su od lanjskog donošenja novog zakona o telekomunikacijama već donijeli 15 pratećih novih ili osvježenih pravilnika, a da na još šest rade, na čemu se zahvalio i dionicima tržišta na suradnji. Nadogradili su i aplikaciju za e-dozvole.

Obuljen je važnim istaknuo da je znatno pao broj korisničkih pritužbi i sporova, ocijenivši to dobrim i za korisnike i operatore, u nadi da će se tako i nastaviti jer to ostavlja više vremena za primjerice potrebnu edukaciju.

"Pri kraju smo izgradnje mreža diljem Hrvatske sufinanciranih EU sredstvima, no ono što me brine je još uvijek nedovoljna svijest u javnosti da su mreže važne za ukupni razvoj i društva i gospodarstva, pa s te strane čak imamo i jedan sudski spor jednog operatora s jednom jedinicom lokalne samouprave u kojoj se to radi EU sredstvima", kazao je Obuljen ne navodeći o kome se točno radi.

Zakon o kibernetičkoj sigurnosti

Za 2024. najavio je aktivnosti HAKOM-a, među kojima i preuzimanje pozicije predsjednika europskog krovnog regulatora BEREC-a, analizu kvalitete univerzalnih usluga, ali i ulogu HAKOM-a u sklopu predstojećeg očekivanog novog zakona o kibernetičkoj sigurnosti, kao i preuzimanje uloge nacionalnog koordinatora u sklopu EU-ovog akta o digitalnim uslugama.

"U budućem zakonu o kibernetičkoj sigurnosti HAKOM će imati obveze nadzora operatora u primjeni svih pravila, a bit će i proširene. Taj zakon ima i izravne zahtjeve prema operatorima", poručio je Obuljen.

Na Danu tržišta raspravljalo se i nekoliko zasebnih tema, poput spajanja građevina na komunikacijsku infrastrukturu. Razmatra se pritom ideja da već kod tehničkog pregleda novoizgrađene zgrade ona ima i priključke za telekomunikacijsku mrežu, što djelomično ovisi i lokacijskim dozvolama i prostornim planovima koji moraju predvidjeti izgradnju takvefizičke infrastrukture.

Gašenje bakrene mreže

Naznačeno je i da je potrebna veća migracija korisnika na mreže velikog kapaciteta (VHCN), za što je rečeno da, iako se ubrzava, još nije dovoljno, jer će se u nekom trenutku sigurno ugasiti bakrena mreža. Naime, održavanje dviju paralelnih mreža prilično košta i bilo bi dobro što prije prijeći na mreže nove generacije koje su i 'zelenije' i učinkovitije.
Trenutno su u Hrvatskoj još oko dvije trećine korisnika širokopojasnog pristupa internetu koji se spajaju preko bakrene parice, a postoje i kućanstva koja uopće ne koriste internet, većinom gdje su stariji ljudi i u ruralnim područjima.

Na Danu tržišta HAKOM-a komentirali su i novo izvješće EK o Digitalnom desetljeću 2030 i dosadašnjim ostvarenim ciljevima, uz opasku da se Hrvatska poboljšala u nekim segmentima, primjerice u porastu broja priključaka vrlo velikih brzina, ali bilo bi dobro da se poveća i njihovo korištenje.

Zadovoljavajuća je i brzina gradnje i razvoja 5G mreža, u čemu je Hrvatska i iznad EU prosjeka, i posebno u ruralnim dijelovima zemlje, što je označeno bitnim za doseg širokopojasnog pristupa na tim područjima i dijelom i obveza operatora koji su kupili RF spektar. Ono u čemu Hrvatska svakako može bolje su e-usluge, kojih može biti više i više se koristiti digitalno, a s manje papira, poručeno je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.