U 2021. godini bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 10,8 posto, a u 2022. godini za 4,1 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u srijedu na godišnjem brifingu za novinare.

Time je HNB na više podigao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, s obzirom da su ranije prognoze središnje banke predviđale rast realnog BDP-a u 2021. od 8,5 posto.

Prognoze rasta BDP-a za iduću godinu su pak zadržane na 4,1 posto.

Kako stoji u sažetku HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza broj 11, povoljna epidemiološka situacija tijekom trećeg kvartala ove godine i znatno manje restriktivne mjere za suzbijanje pandemije u odnosu na konkurentske zemlje, pridonijele su iznimno dobrim gospodarskim ostvarenjima.

Tekuća su kretanja pozitivno iznenadila, posebice kada je riječ o izvozu usluga i osobnoj potrošnji, istaknuli su iz HNB-a.

Tako se realni gospodarski rast intenzivirao na kvartalnoj razini te se BDP u odnosu na treće tromjesečje 2020. povećao za 15,8 posto, a podaci za listopad upućuju da bi se u četvrtom tromjesečju rast mogao nastaviti, iako nešto slabijim intenzitetom.

“Stoga se očekuje da će realni BDP, nakon snažne kontrakcije u 2020., u 2021, porasti za visokih 10,8 posto i time nadmašiti pretkriznu razinu”, istaknuli su iz HNB-a, apostrofirajući inozemnu potražnju kao glavnog pokretača rasta u ovoj godini.

Kako je novinarima izjavio guverner HNB-a Boris Vujčić, očekuje se da će u četvrtom tromjesečju ove godine stopa rasta iznositi 11 posto, prvenstveno zbog boljeg ostvarenja izvoza – i to ne samo izvoza usluga uslijed boljih ostvarenja u turizmu, već i zbog viših stopa rasta izvoza roba.

“Inozemna potražnja je glavni razlog zašto se BDP oporavio ovako brzo i zašto je već sada veći no što je bio 2019. godine”, istaknuo je Vujčić.

Kada je, pak, riječ o očekivanoj stopi rasta hrvatskog gospodarstva u idućoj godini od 4,1 posto, ona se temelji na nastavku snažne inozemne potražnje, kao i na osobnoj potrošnji, za koju se očekuje da će rasti pod utjecajem rasta BDP-a i situacije na tržištu rada.

Naime, kako je istaknuo guverner, zaposlenost je u ovom trenutku viša no u istom razdoblju 2019. godine, a ta razlika se prema kraju 2021. sve više povećava. U idućoj godini se očekuje nastavak tog pozitivnog trenda, uz istovremeni pad stope nezaposlenosti.

“To će stvarati daljnji pritisak na rast plaća i time isto tako i osobne potrošnje”, apostrofirao je Vujčić.

Osobna potrošnja bi prema projekcijama HNB-a u ovoj godini trebala rasti za 9,4 posto, a u idućoj za 3,7 posto, izvoz roba i usluga za 31,1 posto u 2021., a za 8,1 posto u 2022. godini. S druge strane, uvoz bi trebao rasti sporijim stopama, za 19 posto u ovoj i za 7,8 posto u idućoj.

Između ostalih pokazatelja, tu su i investicije u kapital, koje bi u 2021. trebale skočiti za 7,9, a u idućoj godini za 7,8 posto.

No, kako su apostrofirali iz središnje banke, u idućoj godini su izraženiji negativni rizici po gospodarski rast, kao što su pogoršanje epidemiološke situacije, poremećaji u globalnim lancima opskrbe, niža ulaganja zbog neizvjesnosti te rast inflacije. S druge strane, glavni pozitivan rizik predstavlja snažnije od očekivanog povlačenje sredstava iz fondova EU-a.

Značajni negativni rizici oko kretanja inflacije u 2022.

Inflacija bi u ovoj godini mogla ubrzati na 2,4 posto, a njezino zadržavanje na toj prosječnoj razini se očekuje i u 2022. godini. Naime, ranije HNB-ove prognoze procjenjivale su prosječnu inflaciju u 2021. od 2,3 posto te od 2,1 posto u idućoj. Međutim, Vujčić je upozorio da i za ostvarenje projekcije stope inflacije u 2022. postoje značajni negativni rizici, a oni se prvenstveno odnose na kretanje cijena energenata.

“Ukoliko bi u travnju iduće godine, kada će doći do promjene cijena struje i plina, došlo do primjerice njihovog povećanja za deset posto, to bi utjecalo na promjenu projekcije inflacije za preostala tri kvartala na način da bi se ona povećala s 2,4 na 3 posto, zahvaljujući samo tim neposrednim efektima rasta cijena, uz moguće prelijevanje”, naveo je Vujčić.

Napomenuo je i da je stopa inflacije jedini donekle neizvjestan kriterij u procesu ulaska Hrvatske u eurozonu, za što je kao ciljani datum određen 1. siječnja 2023. godine. Naime, jedan od kriterija nominalne konvergencije, tzv. mastriških kriterija, je i stabilnost cijena, prema kojem stopa inflacije ne smije biti veća od 1,5 postotnih poena prosječne stope inflacije za tri zemlje EU s najnižom inflacijom u godini koja prethodi preispitivanju stanja u zemlji članici kandidatkinji za europsku monetarnu uniju (EMU).

“Iskustvo pokazuje da ni u jednom trenutku do sada Europska komisija nije kao referentnu vrijednost inflacije stavila nižu od one koja je prosječna u eurozoni. A mi očekujemo da će stopa inflacije u Hrvatskoj biti na razini stope inflacije u eurozoni, i ako to bude i u budućnosti tako, onda bi mi morali ostvariti taj kriterij”, izjavio je Vujčić.

Kada je riječ o aktivnostima na putu u eurozonu, a ukoliko Hrvatska polovinom 2022. godine za to dobije “zeleno” svjetlo, od ljeta se može očekivati uvođenje dvojnog iskazivanja cijena u trgovinama i kafićima. Također, guverner je izvijestio da su pri kraju pripreme za probnu proizvodnju eurokovanica s nacionalnim motivima.

Iz središnje banke su izvijestili i da bi godišnji rast plasmana kreditnih institucija poduzećima do kraja ove godine mogao usporiti na 0,2 posto, dok bi krediti stanovništvu mogli biti veći za 4,9 posto na godišnjoj razini.

U 2022. se očekuje usporavanje rasta plasmana stanovništvu uz istovremeno jačanje kreditiranja poduzeća, čime bi ukupni plasmani, isključujući državu, mogli porasti istom dinamikom kao i u 2021., za 3,4 posto, napisali su iz HNB-a. Pritom, kamatne stope na kredite poduzećima stanovništvu i poduzećima su i dalje na povijesnom minimumu.

Vujčić o prešutnim minusima i rastu cijena nekretnina

Novinari su guvernera i pitali što je s regulacijom prešutnih minusa, o čemu je proteklih mjeseci bilo dosta govora u javnosti, pri čemu je guverner podsjetio da je Ministarstvo financija najavilo da će iduće godine ići u izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, pa bi prešutni minusi mogli biti dio tog paketa zakonskih izmjena.

No, Vujčić je najavio da će HNB prije tih izmjena predložiti jedan sporazum između HNB-a, Ministarstva financija i banaka, kojim bi se potrošačima s manjom razinom zaštite omogućilo prebacivanje iz prešutnih u dopuštena prekoračenja.

“Iako, nakon javne rasprave o tome i sastanka s bankama, u ovom trenutku nemamo nikakve prigovore potrošača. Prema našim saznanjima, banke svima kojima smanjuju ili zatvaraju minuse nude 12 mjeseci otplate, što inače nije garantirano zakonom za prešutna, a jest za dopuštena prekoračenja”, izjavio je Vujčić.

Upitan pak o snažnom rastu cijena na tržištu nekretnina, Vujčić je rekao da je taj trend prisutan u cijeloj Uniji, ocijenivši da je on sasvim sigurno posljedica vrlo dugog razdoblja vrlo ekspanzivne monetarne politike.

Negdje se taj rast pokušava spriječiti ograničavanjem vrijednosti kredita u odnosu na procijenjenu vrijednost nekretnine, ili pak ograničavanjem dijela prihoda koji se može koristiti za otplatu kredita.

No, česta je pojava da se nekretnina ne kupuje kreditom već gotovinom. U slučaju Hrvatske postoji i inozemna potražnja za nekretninama, proporcionalno veća nego u drugim zemljama EU-a.

To često znači da primjerice Nijemac, koji ima negativnu stopu na depozit u banci, podigne svoju gotovinu i kupi nekretninu u Hrvatskoj. “To je problem koji se bez promjene karaktera monetarne politike u srednjem i dugom roku neće moći riješiti”, ocijenio je guverner HNB-a.

Odluke Savjeta HNB-a

U srijedu je održan i Savjet HNB-a, s kojeg je priopćeno da je odlučeno da se u Vijeće za financijsku stabilnost u ime HNB-a kao članovi Vijeća imenuju zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek,viceguverner Roman Šubić te glavni ekonomist Vedran Šošić.

Nadalje, Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria d.d. suglasnost za imenovanje Višnje Božinović za članicu uprave te banke.

Savjet HNB-a je izmijenio i dopunio odluku o izdavanju i prodaji prigodnoga zlatnoga i srebrnoga kovanog novca “Dalmatinski pas”, temeljem koje se izdaje prigodni zlatni kovani novac od 1.000 kuna u boji, u količini ne većoj od 101 komada, a zlatni kovani novac od 250 kuna u količini ne većoj od 2.000 komada.

Također se izdaje i prigodni srebrni kovani novac od 20 kuna u boji, u količini ne većoj od 500 komada.

Prigodne kovanice puštaju se u prodaju 21. veljače 2022., a prodavat će ga Hrvatska kovnica novca po cijeni koju će samostalno utvrditi, u skladu s odlukom o određivanju i objavi prodajnih cijene prigodnoga zlatnoga i srebrnoga kovanog novca i numizmatičkih kompleta.

Najnovijim izmjenama i dopunama se, dakle, izdaju još tri nova numizmatička izdanja, dva zlatnika i jedan srebrnjak te je ovo prvi put da HNB izdaje neko numizmatičko izdanje u boji, zaključuje se u priopćenju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.