Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ovogodišnjem siječnju porasle su u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 5,7 posto, najviše od listopada 2008. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.
Godišnja stopa inflacije u siječnju, naime, najviša je još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto.
Inflacija je u siječnju nastavila ubrzavati, s obzirom da je u prosincu 2021. na godišnjoj razini porasla za 5,5 posto, u studenom za 4,8 posto, listopadu za 3,8 posto, a rujnu 3,3 posto, dok je prvi snažniji porast stope inflacije prošle godine zabilježen u travnju, za 2,1 posto.
“U skladu s našim očekivanjima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju su u odnosu na siječanj 2021. bile u prosjeku su više za 5,7 posto. To je razina posljednji put zabilježena 2008. godine”, konstatiraju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
vezana vijest
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini. Naime, u siječnju ove godine bile su u odnosu na prosinac 2021. u prosjeku više za 0,3 posto, dok su cijene u godišnjem prosjeku bile više za 3,1 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.
Najviše poskupio prijevoz, pa hrana i bezalkoholna pića
Na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najviše cijene prijevoza, za 10,8 posto. S 9,4 posto rasta slijede hrana i bezalkoholna pića, potom alkoholna pića i duhan koji su poskupjeli za 6,2 posto te kategorija pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od pet posto.
Cijene restorana i hotela skočile su za 4,7 posto, raznih dobara i usluga za 3,1 posto, dok su cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, te onoj rekreacije i kulture, porasle za po 2,7 posto.
Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 2,44 postotna boda, potom u prijevozu, za 1,59 postotnih bodova, stanovanju, vodi, električnoj energiji, plinu i ostalim gorivima, za 0,46 postotnih bodova, te kod alkoholnih pića i duhana, za 0,32 postotna boda, navode iz DZS-a.
Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 2,9 posto. U kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstava cijene su bile više za 1,3 posto u odnosu na prosinac lani, u kategoriji raznih dobara i usluge za 0,8 posto, a u prijevozu za 0,7 posto.
Porast cijena ublažio je pad cijena odjeće i obuće, za 12,9 posto, te pad cijena u kategoriji komunikacija, za 0,8 posto, pokazuje DZS-ovo izvješće.
Zbog ukrajinske krize projekcije inflacije izložene uzlaznim rizicima
Kako ističu iz RBA, takva kretanja i dalje ne odražavaju uobičajeni obrazac inflatornih kretnja prije pandemije i uglavnom su generirana inflacijom na strani ponude, pri čemu monetarna politika ima ograničene instrumente za reagiranje protiv inflacije troškova.
Stoga, napominju, ne iznenađuje ponovno administrativno ograničenje cijena goriva početkom veljače, kao i novi sveobuhvatni Vladin paket mjera. Paket, vrijedan 4,8 milijardi kuna, a primjenjuje se od 1. travnja 2022., osmišljen je kako bi nadoknadio utjecaj rasta cijena energije na kućanstva, kompanije i socijalno ugrožene skupine te bi trebao ublažiti rast cijena i udar na raspoloživi dohodak.
vezana vijest
Mjere uključuju ograničavanje rasta cijena električne energije na 9,6 posto te plina na najviše do 20 posto. Uz to, predviđeno je sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina za kućanstva, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike itd.
“U ovoj godini očekujemo prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena od 3,1 posto. Iako je rast cijena ograničen Vladinim odlukama kao i administrativnim ograničenjem cijena goriva, obzirom na recentna događanja u Ukrajini i eskalaciju sukoba, naše projekcije za ovu godinu izložene su prije svega uzlaznim rizicima”, zaključuju u RBA.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!