Kamatne stope će rasti, ali taj porast će u Hrvatskoj biti postupan i razmjerno ograničen, poručio je Gordi Sušić, direktor Direkcije za ekonomske analize HNB-a, u N1 Studiju uživo, gdje je analizirao inflaciju s kojom smo trenutno suočeni.
“U posljednjih 10 godina inflacija u Hrvatskoj vrlo dobro prati dinamiku inflacije u europodručju, a to je ono što je nama relevantno. U posljednje tri godine inflacija je bila niža od 1,5 posto. Postupno je počela rasti u 2021. godini, pri čemu je prosječan pokazatelj za cijelu godinu iznosio 2,6 posto. Inflacija poglavito raste krajem 2021. godine”, kazao je Sušić dodajući da su razlozi za to smanjena potražnja s jedne strane te reakcija poduzeća na tu smanjenu potražnju s druge strane.
vezane vijesti
“Poslodavci i poduzeća su se morali prilagoditi smanjenoj potražnji pa je proizvodnja smanjena, investicije su smanjene, neka poduzeća su obustavila proizvodnju ili otišla u bankrot. Potom 2021. godine imamo otvaranje velikih svjetskih gospodarstava te se javlja nesrazmjer između daleko veće potražnje i ponude, koja se u tako kratkom roku nije mogla prilagoditi povećanoj potražnji. To je osnovni razlog porasta inflacije prije izbijanja rata u Ukrajini”, rekao je Sušić.
Napomenuo je da su tu i neki dodatni faktori koji cijene guraju gore, npr. poremećaji u opskrbnim lancima ili lancima dobave, nedostaje poluvodiča, nedostaje vodiča, nedostaje poluprocesora, imate više vozarine, manjak ljudi…
“Prvi šok je bio covid, drugi je bio odluka ruskog predsjednika da se krene u invaziju na Ukrajinu. Nitko ne može pouzdano reći kolika će biti inflacija u 2022. godini. U ožujku 2022. godine mi smo ocijenili da bi prosječna stopa inflacije mogla iznositi 5,4 posto. Taj broj je sada već prevaziđen”, rekao je Sušić pa nastavio:
“Znamo da će cijene u travnju porasti daleko najbrže jer znamo da je došlo do porasta cijene električne energije i plina, to će se sada posebno odraziti.”
Nema prognoza o dvoznamenkastom rastu inflacije
Najavljuje da nakon toga očekuju da će se inflacija postepeno smanjivati.
“Mi smo u pesimističnom scenariju ocijenili da bi inflacija mogla biti za jedan postotni bod veća od 5,4, a u naglašeno pesimističnom za dva postotna boda veća. Niti u jednom scenariju nismo ocijenili inflaciju dvoznamenkastim brojem”, istaknuo je.
Osvrnuo se i na to kako će porast inflacije utjecati na kamatne stope.
“Ako gledamo šire, već je čitav niz središnjih banaka počeo zaoštravati svoju monetarnu politiku. To je već učinila američka središnja banka i središnje banke nekih zemalja europodručja. Međutim, ključna banka u pogledu Hrvatske je Europska središnja banka (ECB). Ona u tom pogledu malo kasni. Čelnica ECB-a je rekla da ne očekuje podizanje referentnih kamatnih stopa prije nego se u potpunosti obustavi program kvantitativnog popuštanja. Dakle, tek krajem ove godine ili početkom iduće možemo očekivati porast ključnih kamatnih stopa koja će se preliti na tržišne kamatne stope, odnosno kamatne stope koje banke primjenjuju prema svojim klijentima”, ocijenio je Sušić.
Navodi da je očito da će do porasta kamatnih stopa doći, ali građanima je poslao umirujuću poruku.
“Smatramo da će taj porast biti postupan i razmjerno ograničen. Hrvatski bankovni sustav raspolaže sa 75 milijardi kuna viška kunske likvidnosti. To su naši depoziti i ne očekujemo da će banke uskoro povećati veće kamatne stope na te naše depozite. Ako tu ne očekujemo veće kamatne stope, ne vidim zašto bi odjednom trebale porasti kamatne stope na kredite koji se odobravaju”, rekao je.
Siguran je da će država ponovno intervenirati po potrebi i u mjeri u kojoj može ukoliko inflacije bude rasla i dalje.
“Ali želim poručiti da nema te vlade koja može potpuno poništiti učinak kretanja cijena koji je rezultat kretanja ponude i potražnje”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!