N1 komentar: Svi su nevini? Brojna su pitanja na koja šef HEP-a treba odgovoriti

Ekonomija 13. srp 202311:15 0 komentara
Sanjin Strukic/PIXSELL/ilustracija

Bez obzira na to što je jučerašnji sastanak HDZ-a i koalicijskih partnera završio u tonu "nitko nije kriv", otvoren je niz pitanja. Je li šef HEP-a obmanjivao resornog ministra Davora Filipovića kad je u travnju najavljivao da će biti viška plina, no da da će taj višak HEP trošiti za vlastite potrebe i prodavati na domaćem i starnom tržištu? Ili je tada mislio da to može napraviti, a onda mu je netko moćan rekao da višak ostavi u transportnom sustavu jer ide na aukciju? Jesu li to znali maheri s tržišta? S druge strane, ako je to "po pravilima", ako je aukcija bila logičan slijed, kako je moguće da Filipović i državni tajnik za energetiku Ivo Milatić to nisu znali i nisu reagirali na vrijeme?

Da HEP nije gubio nego je manje uštedio na plinu iako je u lipnju prodavan i po jedan cent, a sve skupa – trgovina koja je u javnosti bez iznimke interpretirana kao plinska afera teška 10 milijuna eura – zapravo se nije zbilo radi namjere da se nekome pogoduje, prilično je drzak pokušaj da se cijela stvar pomete pod tepih. Nitko iz skupine vladajućih i ne spominje tko se okoristio, ako je HEP „manje uštedio”, a prilično je realno da su maheri s tržišta plina mogli znati da HEP očekuje „viškove” plina koji otkupljuje od Ine i samo su trebali čekati tu sjajnu lipanjsku rasprodaju.

Tezu da nitko nije kriv čuli smo nakon sinoćnjeg sastanka HDZ-a i koalicijskih partnera, ali još ostaje da vidimo što će iz dokumentacije iščačkati Uskok, a prije toga i kako će izgledati današnja tematska sjednica saborskog Odbora za gospodarstvo o “problematici kupnje i prodaje plina prema Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije”. HEP je za pripremu terena zastupnicima poslao opširnu čitabu na devet stranica, a nazvao ju je očitovanje o „značajnom pozitivnom odstupanju na tržištu plina u RH”, kako je izvijestio Jutarnji list. Javili su im se izvještajima i Plinacro, koji upravlja transportnim sustavom, te HROTE i HERA.

Sam šef Uprave HEP-a Frane Barbarić, koji potpisuje čitabu, pritom kao da je u zemlju propao, ništa on javnosti ne objašnjava. Valjda je prekomplicirano, kako je to i premijer u par navrata spomenuo, pa tko bi to mogao sve pohvatati. Očekuje se da progovori danas u Saboru.

Čitamo tih devet stranica, kronologiju Vladinih uredbi, dopisa upozorenja o višku plina koje su slali u Ministarstvo gospodarstva, objašnjenja kako se zapunilo jedino domaće podzemno skladište plina, te zašto nisu višak uskladištili u Mađarskoj ili kod komercijalnih korisnika podzemnog skladišta Okoli, te zaključak da resorno ministarstvo, to jest ministar Davor Filipović, nije reagirao na problem i HEP je morao poslušno nastaviti provoditi Vladinu Uredbu te kupovati plin od Ine. Završava time da je nakon 5. lipnja ove godine Barbarić ostavio viškove u transportnom sustavu, a on, jelte, s rasprodajom koja je uslijedila nema ništa. To se, naime, odvija po mehanizmu propisanom Pravilima o organizaciji tržišta plina iz 2018. i 2022. godine, a ako to Filipović (i državni tajnik za energetiku Ivo Milatić) nisu znali, tko im je kriv, sugerira HEP između redaka.

Sumnjivo je da nisu znali

Sasvim je sigurno da su to trebali znati, a ako su znali i nisu reagirali, onda je to u najmanju ruku sumnjivo. Naime, kad HEP utrpa višak u plinovod, tada Plinacro „aktivira negativnu energiju uravnoteženja putem platforme kojom upravlja operator tržišta energije HROTE, uzimajući u obzir ponude prema najvišoj ponuđenoj cijeni”. To što su cijene ispale izrazito niske, moglo se očekivati, ali HEP poručuje da na to „nije mogao utjecati”.

Je li to baš bilo tako, jesu li HEP, Vlada, Ministarstvo gospodarstva, dakle svi u formalnom lancu koji su bili nadležni za plin, nevini u hrvatskoj ludnici, dogodio se nespretan splet okolnosti, neznanja, komedija zabune? Teško je u to povjerovati. U oči upada barem nekoliko detalja i nelogičnosti koje ovaj gornji scenarij dovodi u pitanje.

HEP je, naime, i u odgovoru na upit N1 oko rasprodaje plina, a i u ovom očitovanju saborskim zastupnicima, ustvrdio kako nije mogao raspolagati plinom koji je morao kupovati od Ine te ga je stoga morao ostaviti u transportnom sustavu, a onda zna se što slijedi, otići će pošto-poto. Kako je onda moguće da je u dopisu Ministarstvu gospodarstva koji je potpisao Frane Barbarić 5. travnja, gdje obavještava o količini plina koja će biti višak do kraja važenja Uredbe u travnju 2024. godine (N1 ga je objavio), napisao da će ga koristiti za vlastitu potrošnju i prodavati na tržištu?

Čudnovat dopis od 5. travnja

Citiramo: „…po zapunjenju slobodnih skladišnih kapaciteta HEP d.d. viškove plina nastale provedbom Uredbe NN 31/2023, koristiti za vlastitu potrošnju te će provoditi njihovu prodaju na domaćem i/ili inozemnom tržištu, ukoliko se ne naloži drugačije postupanje u svrhu zbrinjavanja viškova plina”? Tu enigmu bi netko ipak trebao razriješiti.

Ukratko: je li Barbarić, koji potpisuje taj dopis iz travnja, zapravo obmanjivao resorno ministarstvo, a ako jest – zašto? Ili je stvarno tada mislio da će HEP moći taj višak plina koristiti za sebe/prodavati na tržištu? Ako je tako mislio, tko ga je uvjerio da to može (smije), a tko je onda utjecao da kasnije ustvrdi kako to nikako ne može, pa je višak plina ubačen u transportni sustav da ode na aukciju? Što se to među glavnim akterima ove afere, pogotovu u HEP-u, zbivalo od 5. travnja do početka lipnja kada je višak počeo biti prodavan prema pravilima o organizaciji tržišta plina, pa i za jedan cent?

Mi k tome službeno ni sada ne znamo tko je sretno kupovao, ali je N1 objavio da je većina plina završila u rukama PPD-a.

Ono što također ne znamo je koliko se HEP prije toga trudio da nađe alternativni smještaj za plin. Kažu da to u Mađarskoj nije bilo moguće, kao ni kod kuće, u skladištu Okoli, ali čini se da komercijalne zakupce nisu niti pitali. Prema dostupnim informacijama, to su PPD, E.On plin, Geoplin, Ina, MET i Međimurje plin, a Plinacro kao operater transportnog sustava ima u zakupu jedan posto kapaciteta skladišta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!