Njemačka vlada usvojila je u srijedu nacrt proračuna za 2022. godinu, s novim dugom od gotovo 100 milijardi eura za financiranje dodatnih covid-mjera, čime je ukupno zaduživanje povezano s pandemijom poraslo na 470 milijardi eura.

Time se planirano zaduženje u idućoj godini povećava za 18 milijardi eura, u usporedbi s dosadašnjim procjenama,

Kancelarka Angela Merkel i ministar financija Olaf Scholz provode od ožujka prošle godine neviđeni niz mjera potpore i poticaja kako bi ublažili utjecaj pandemije covida 19 na najveće europsko gospodarstvo.

U 2020. mjere su financirane rekordnim novim dugom od 130 milijardi eura, te 240 milijardi u 2021., na temelju odredbe koja u slučaju krize dopušta suspenziju ustavom propisane obaveze o zabrani zaduživanja.

Ustavna obaveza bit će suspendirana treću godinu zaredom kako bi omogućila 100 milijardi eura novog duga u 2022.

“Zaštitili smo zdravlje mnogih građana, poduprli tvrtke, zaštitili milijune radnih mjesta i spriječili ulazak Njemačke u spiralu koja bi je usmjerila silaznom putanjom”, rekao je Scholz novinarima.

Dodatna potrošnja trebala bi pomoći Njemačkoj da iz krize izađe snažna, istaknuo je ministar, dodavši da ima razloga za optimizam jer je gospodarstvo već raste.

Nacrt proračuna predviđa državna ulaganja u idućoj godini od 51,8 milijardi eura, što je za 7,5 milijardi manje nego u 2021.

Ustavna zabrana zaduživanja trebala bi prema Scholzovim srednjoročnim proračunskim planovima ponovo stupiti na snagu 2023. godine, a s njom i ograničenje deficitne proračunske potrošnje.

To bi značilo da će se Njemačka u 2023. moći zadužiti za samo 5,4 milijarde eura, te za 12 milijardi u 2024.

Planirana veća potrošnja znači da će javni dug iskazan udjelom u BDP-u ove godine porasti na 74,5 posto, s manje od 60 posto u 2019. Time će i dalje biti najniži u skupini najrazvijenijih zemalja svijeta G7.

Zadnju riječ o srednjoročnom proračunu i planovima zaduživanja imat će ipak nova vlada, koja će preuzeti kormilo u Njemačkoj nakon izbora u 26. rujna, podsjeća Reuters.