Posljednjih tjedana intenzivirali su se napadi na brodove u Crvenom moru što bi moglo imati ozbiljne posljedice na svjetsko gospodarstvo koje bi mogli osjetiti i mi u Hrvatskoj.
Provjerili smo koliko je Hrvatska ovisna o uvozu iz azijskih zemalja te hoćemo li se suočiti s novim poskupljenjima ili nestašicama zaoštri li se dodatno situacija u Crvenom moru.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u posljednje dvije godine azijske zemlje koje su prednjačiče po vrijednosti uvoza su Kina, Azerbajdžan, Oman, Indija, Indonezija i Katar.
“Ukupan uvoz u Hrvatsku iz azijskih zemalja iznosio je 2022. godine 3,6 milijardi eura, što predstavlja 8,58% ukupnog uvoza u Republiku Hrvatsku”, pokazuju podaci Centra za internacionalizaciju poslovanja Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Gledajući vrijednost uvoza u posljednje dvije godine, proizvodi koji su dominirali su nafta i ulja, prirodni i ukapljeni plin, elektroničke cigarete i slične osobne elektroničke naprave za proizvodnju pare, proizvodi koji sadrže nikotin, namijenjeni za udisanje bez izgaranja, plinska ulja od nafte ili bitumenskih minerala, fotonaponske ćelije te pametni telefoni.
No, treba naglasiti da se u Hrvatsku iz niza azijskih zemalja uvozio širok asortiman proizvoda – od šminke, alata, vijaka, pribora za jelo, češljeva, kopči za kosu, odjeće, obuće, utikača, igrački, uložaka, tampona i sličnih proizvoda, ventilatora, putnih torbi do raznih začina i brojnih drugih proizvoda.
Posljedice napada
“Problemi vezani uz napade na teretne brodove koji obavljaju prijevoze kroz Crveno more (Sueski kanal) utjecali su na to da su cijene brodskog prijevoza – vozarine počele rasti te su se udvostručile i došle na razinu 6000 $”, kazala je za N1 potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Osim povećanih troškova prijevoza, ova kriza će utjecati i na vrijeme putovanje brodova koji iz Azije putuju u Europu. Ako idu oko Afrike, njihovo će putovanje u prosjeku biti duže od 10 000 kilometara, pojasnila je ona.
“Ako se ipak odluče da idu kroz Crveno more, moraju plaćati dodatne premije osiguranja kao i eskort pratnju privatnih zaštitarskih tvrtki koja se sastoji od naoružanih čuvara koji se nalaze na brodu dok se kreću kroz opasne vode”, ističe Čagalj.
Dodaje da se ovaj problem odnosi na preko 20 000 brodova koji godišnje kroz Crveno more obavljaju 15% globalne trgovine, posebice tankera i kontejnerskih brodova (većinom visoko vrijedna i tehnološka roba), koji plove prema Europi i Sjevernoj Americi.
“Već sada je primjetno da se u zadnjih mjesec, dva dogodio i poremećaj u globalnim lancima opskrbe jer određeni broj brodova kasni u odredišne luke 15 – 20 dana radi izmjena ruta te roba stiže sa zakašnjenjem prema krajnjim kupcima”, kazala je Čagalj.
Slično navodi i glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja koji je kazao da je eskalacija povećala vrijeme isporuke robe, a time su se povećale i zalihe poduzeća.
“Povećanje zaliha podrazumijeva veće potrebe za obrtnim kapitalom u uvjetima viših kamatnih stopa i pritisak na marže. To predstavlja prijetnju za funkcioniranje lanaca opskrbe, odnosno industrijskoj proizvodnji zbog dužeg vremena isporuke roba i repromaterijala. Postoji također rizik od novih inflatornih pritisaka što dulje traje ova situacija – imali smo prilike vidjeti kako je pandemija utjecala na lance opskrbe i generirala inflatorne pritiske”, pojasnio je Šaravanja.
Prazne police i poskupljenja?
Hoće li ova eskalacija napada i poremećaji u isporukama dovesti i do nestašica ili novih poskupljenja za N1 je komentirao ekonomski analitičar Damir Novotny.
On ističe da nestabilnosti na Bliskom istoku nisu novost. “Globalizacija trgovine i stvaranja nvoih trgovinskih odnosa između Europe i azijskih zemalja s ekonomijama u razvoju je stvorilo nove okolnosti na tržištu i mi smo se naviknuli na jeftinu robu iz azijskih zemalja i to je dva desetljeća održavalo inflaciju vrlo niskom u Europi, unatoč velikoj potražnji.”
Što se tiče posljednjih događaja na Bliskom istoku, Novotny ističe da se to nije jako preliko na cijene nafte, što nije bio slučaj u prošlosti. Primjerice, tijekom Jomkipurskog rata cijene nafte su eksplodirale. “To se sad nije dogodilo jer Europa više nije toliko ovisna samo o nafti iz tog dijela svijeta.”
“S te strane ne prijeti utjecaj na rast cijena”, tvrdi Novotny. “Neki od najvećih brodara odlučili su ne ploviti tim dijelom i idu okolo, ispod Rta dobre nade, kao što su činili i prije.”
“Europa je naučila na jeftinu robu iz Azije pa bih rekao da ta situacija čak može imati i pozitivne učinke, a to je da se Europa vrati na neke proizvodnje koje je potpuno prepustila azijskim zemljama”, navodi ekonomski analitičar.
Dodaje da se to to već događa s mikroprocesorima, što možemo vijedti i na primjeru Njemačke. “Sve to skupa može ugroziti trgovinske kanale i ugrožava ih. Međutim, neće to imati značajnijeg utjecaja na ekonomske aktivnosti niti će imati bitnijeg utjecaja na rast cijena.”
“Uljuljali smo se u 20 godina niskih cijena”
Ističe da se Europa mora otrijezniti od iznimno jeftine robe široke potrošnje koja se nabavljala iz tog dijela svijeta. Dodaje da je i Hrvatska uvozila iz azijskih zemalja jer više ništa sama ne prozivodi.
“Sad ćemo razmisliti je li nužno da se uvozi toliko robe iz tih zemalja. Postoje brojni kritičari tog silnog transporta odjeće, obuće, kojekavih drugih proizvoda. Pitanje je je li to moralo tako biti, uljuljali smo se u tih 20 godina niskih cijena iz Azije i sad se to mora vratiti nazad”, kazao je Novotny.
Novotny naglašava da Europa ima razvijene tehnološke pretpostavke pa taj proces vraćanja proizvodnje ne bi bio dugotrajan. “Europa može proizvoditi koliko hoće odjeće koja se uvozila iz Azije, Hrvatska to može! Postoji znanje. Vratit će se ekonomskom prisilom jer neće biti robe. Što se dogodilo u autoindustriji: 2021. zbog zastoja u isporukama iz Azije, Kine prije svega, dijelovi za automobile su se čekali po šest i deset mjeseci. Veliki igrači automobilske industrije to sebi ne smiju dozvoliti pa su brzo preorijentirali neke proizvodnje.”
Smatra da nećemo ostati bez robe zbog krize u Crvenom moru nego da će brodovi putovati oko Afrike. “Onda će naravno, roba biti skuplja. Bilo je nelogično i besmisleno da je jedan kontejner iz Kine do Europe prije pandemije imao cijenu 500 dolara. Sad košta 5000 dolara pa će koštati 10.000 dolara pa ćemo vidjeti kakve će se cijene formirati na europskom tržištu.”
Nabavljanje jeftine robe iz azijskih zemalja potroščima je zasigurno odgovaralo, no Novotny ističe da to nije bilo dugoročno održivo. Navodi da će sada sigurno doći do poremećaja u nabavnim lancima. “Hoće li doći do rasta cijena? Pa već se dogodilo, 2021. nakon post-pandemijskog otvaranja.”
Kina se nalazi u ozbiljnom procesu transformacije, dodaje dalje ekonomski analitičar i navodi da će Kina postati srednje razvijena zemlja sa srednje visokim plaćama za većinu stanovništva, kao što se ranije dogodilo s Japanom.
“Japanska roba je nekad bila jeftina, sad više nije, kineska roba je bila jeftina donedavno, sad više neće biti. Hoće li se to preseliti u Afriku, ne znamo, ali to je proces koji taje desetljećima. Akutni kratkotrajni lomovi nabavnih lanaca se mogu dogoditi kao što se dogodilo i onda kad je Sueski kanal bio zatvoren, primjerice nedavno zbog jednog broda”, zaključio je Novotny.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!