Glavna direktorica HUB-a Tamara Perko bila je gošća N1 Studija uživo.
“Razgovor s premijerom je bio konstruktivan, razumijemo poruku Vlade, dio smo rješenja, bit ćemo dio rješenja i naše reakcije neće izostati. Ono što možemo napraviti u ovoj situaciji je podizanje kamatnih stopa na oročene štedne depozite, neke banke su već krenule, a neke će uskoro krenuti s poticajima”, rekla je glavna direktorica HUB-a Tamara Perko.
Navodi da banke djeluju po tržišnom principu, a Vlada radi dobre poteze u vezi podizanja kamatnih stopa na depozite.
“Najavljeno je izdanje trezorskih zapisa koji će vrlo vjerojatno imati atraktivne prinose. U kontekstu zdravog tržišta i mi ih dižemo. Jučer nije bilo razgovora o uvođenju ekstraprofita u banke, razgovarali smo o mjerama kojima bi građanima podigli kvalitetu života. Uvođenje poreza na dobit nakon što je rečeno da je to jednokratno, ne bi bilo dobro za investicijsku klimu u cijeloj državi. Ali, ako Vlada odluči da se porez mora platiti, porez će se platiti”, rekla je.
Perko je rekla da je prošle godine plaćeno oko 150 milijuna eura dobiti, a njih 25 se odnosilo na porez na izvanrednu dobit.
“Očekujemo dobar rezultat na kraju godine. Polugodišnji rezultati banaka su dobri, bitno je spomenuti da su kamatni prihodi od građana stagnirali, dok su kamatni rashodi od građana rasli. Ostvario se profit s financijskim institucijama i gospodarstvom. Nama BDP raste, investicije idu, banke su povećavale svoje volumene. Što se tiče uvođenja ekstraporeza, mislim da to nije dobro za cijelo gospodarstvo. Uvođenja ad hoc poreza nije dobro za investicijsku klimu”, rekla je pa je dodala: “Bilo je govora o jednoj pozitivnoj politici prema dužnicima koji bi potencijalno mogli upasti u poteškoće. Tu pripremamo neke dodatne edukacije za djelatnike banaka koji će imati individualni pristup i rano otkrivanje potrošača koji će upasti u poteškoće. Traženje rješenja na individualiziranom principu. Oprost dijela duga je ona krajnja, zadnja faza, prije toga se ide na neke druge mjere. Svjesni smo da smo u okruženju rasta kamatnih stopa”.
Za kraj kaže da statistika HNB-a kaže da rast kamatnih stopa na depozite prati rast kamatnih stopa na kredite.
“Vidimo poprilično snažnu korelaciju pasivnih i aktivnih stopa. Neminovno je da će kamatne stope rati, one u Hrvatskoj rastu slabim tempom i to je izvenredna situacija za nas. Mi imamo puno povoljniju situaciju, građani dosad nisu osjetili rast kamatnih stopa. Hrvatska nije mali izolirani otok da izbjegnemo događanja u svijetu. Dvije trećine stambenih kredita u Hrvatskoj su ugovoreni s fiksnom ili kombiniranom kamatnom stopom. Dvije trećine građana neće osjetiti taj rast kamatnih stopa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare