U većini zemalja Europske unije uobičajena životna dob za odlazak u redovnu starosnu mirovinu je 65 godina. No produženjem životnog vijeka mnoge od njih podigle su granicu za umirovljenje ili to planiraju učiniti.
Dob za odlazak u punu starosnu mirovinu u zemljama Europske unije kreće se od 62 do 67 godina, a trenutno u većini zemalja za to treba navršiti 65 godina.
Najnižu dob za umirovljenje ima Francuska, u kojoj se u punu mirovinu trenutno ide sa 62 godine i tri mjeseca. Prošle godine ova je umirovljenička oaza, nakon velikih prosvjeda, usvojila reformu s postupnim podizanjem dobi za ostvarenje mirovine sa 62 na 64 godine do 2032. godine.
S manje od 65 godina punu mirovinu može se zaslužiti još u Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Litvi i Malti.
S druge strane, najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu imaju Bugarska, Italija, Grčka i Danska, u kojima za umirovljenje treba napuniti 67 godina.
Mnoge zemlje donijele su odluke o postupnom ili jednokratnom podizanju granice za umirovljenje u narednih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići dob za umirovljenje na 69 godina, piše tportal.
Rast očekivanog životnog vijeka
Pritom su pojedine zemlje vezale godine za odlazak u mirovinu s rastom očekivanog životnog vijeka. Ovaj mehanizam je u primjeni u Finskoj, Danskoj, Cipru, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu i Slovačkoj.
U nekolicini zemalja, uključujući Hrvatsku, za žene vrijedi niža granica za umirovljenje, ali ona se postupno podiže s tendencijom izjednačavanja s dobi za muškarce u bliskoj budućnosti.
Pojedine zemlje (Finska, Norveška, Švedska) imaju fleksibilnu dobnu granicu. To znači da osoba može ostvariti mirovinu unutar određenog raspona godina.
Gornja tablica prikazuje trenutno važeću i buduću dob za odlazak u mirovinu u različitim europskim zemljama. U zemljama s fleksibilnom dobi za umirovljenje (Finska, Norveška, Švedska) naznačena dob za odlazak u mirovinu je donja dobna granica.
Uvjeti za prijevremenu mirovinu
U mnogim je zemljama, uključujući Hrvatsku, moguće otići u prijevremenu mirovinu. Obično je to između dvije i pet godina ispod propisane zakonske dobi za umirovljenje.
Dob za prijevremeno umirovljenje muškaraca varira od 59 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj, prema izvješću OECD-a. Za žene se kreće od 58 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj.
Prijevremeno umirovljenje u pravilu se kažnjava umanjenjem naknade u ovisnosti o godinama ranijeg umirovljenja.
U nekim zemljama odlazak u privremenu mirovinu uvjetuje se godinama radnog staža. Primjerice, u Hrvatskoj je uvjet 35 godina staža. U Austriji je prijevremena mirovina moguća u dobi od 63 godine s 42 godine staža, u 61. s 43 godine i u 60. s 44 godine staža.
U nekim zemljama, ako je staž osiguranja dug, prijevremeno isplaćena mirovina se ne smanjuje.
Primjerice, u Italiji je zakonska dob za umirovljenje 67 godina, ali ako duljina radnog staža i dob za umirovljenje zajedno iznose najmanje 102 godine, tada je umirovljenje moguće bez penala od 64. godine.
Hrvatska omogućuje ranije umirovljenje bez umanjenja mirovine osobama koje napune 41 godinu staža. Takve osobe mogu steći mirovinu najranije sa 60 godina života.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!