Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj iznosila je 7.082 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 6,9 posto, a realno za 4,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

U odnosu na ožujak ove godine prosječna isplaćena neto plaća nominalno je bila niža za 0,8 posto, a realno za 1,5 posto.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za travanj isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 11.652 kune, a najniža je isplaćena u proizvodnji odjeće, u iznosu od 4.361 kune.

Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za travanj ove godine iznosila je 5.956 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.

Prosječna mjesečna bruto plaća  za travanj je iznosila 9.529 kuna, što je nominalno niže za 0,7 posto, a realno za 1,4 posto u odnosu na ožujak. Na godišnjoj razini, prema travnju 2020., prosječna je bruto plaća bila nominalno viša za 5,2 posto, a realno za tri posto.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prosječna mjesečna neto plaća po satu isplaćena za travanj iznosila 39,84 kune, a bruto 53,61 kunu.

U travnju je prosječna neto satnica bila za 3,5 posto viša nego u mjesecu ranije, a na godišnjoj je razini porasla za 6,7 posto.

Bruto satnica je, pak, bila 3,6 posto viša na mjesečnoj, a pet posto na godišnjoj razini.

U travnju su bila prosječno 174 plaćena sata, što je za 4,4 posto niže nego u ožujku. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnostima proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda i u zdravstvenoj zaštiti (183), a najmanji broj plaćenih sati bio je u socijalnoj skrbi bez smještaja (159).

Iz DZS-a napominju da se od siječnja ove godine prosječne mjesečne neto i bruto plaće po zaposlenome izračunavaju dijeljenjem ukupnih isplata brojem zaposlenih preračunanih na ekvivalent punoga radnoga vremena.

Podaci o mjesečnoj neto i bruto plaći iskazuju se prema načelu obavljenih isplata u tekućemu za prethodni mjesec, što odgovara dinamici isplata u najvećem broju pravnih osoba te se i prosjek plaće odnosi na mjesec za koji je isplata primljena, što, pak, ne vrijedi za isplaćene neoporezive primitke (kao što su npr. nagrade za radne rezultate, prigodne nagrade, troškovi prehrane, smještaja, vrtića, itd.).

Po podacima DZS-a, prosječni neoporezivi primici iskazani po broju primatelja u travnju ove godine su iznosili 679 kuna. Iskazan po broju svih zaposlenih koji su primili redovitu plaću, iznosio je sedam kuna.