Da bi zaustavila iseljavanje, a eventualna i povećala broj stanovnika, Hrvatska bi trebala doseći realni dohodak po stanovniku od 75-80 posto prosjeka EU-a, što je moguće dosegnuti u ovom desetljeću s obzirom na dostupna europska sredstva, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji "Ključni hrvatski uspjesi".

Na toj prvoj u nizu konferencija, koju je u povodu 30 godina samostalnosti Hrvatske organizirala izdavačka kuća Hanza Media, ekonomski analitičar Velimir Šonje (Arhivanalitika) ocijenio je da se u Hrvatskoj živi mnogo bolje i da je razvijenija no prije 20 godina, a osobito prije 30 godina.

Tako primjerice 1998. godine čak 10 posto kućanstava u Hrvatskoj nije imalo hladnjak, a samo je 50 posto kućanstava imalo automobil, dok je danas to iznad 70 posto, a više od 20 posto kućanstava danas ima i dva automobila.

No, u usporedbi s drugima, realni dohodak po stanovniku prema paritetu kupovne moći trenutno je na 64 posto prosjeka EU-a, gdje je bio i prije desetak godina.

Zadaća i potencijal Hrvatske je da vrati dio ljudi koji su se odselili u inozemstvo u potrazi za boljim poslovima i životnim uvjetima, a to se može postići promjenama, pri čemu je ključno gospodarstvo, apostrofirao je Šonje.

Kako je naveo, istraživanja pokazuju da zemlje u kojima je broj stanovnika padao, razina BDP-a po stanovniku je bila ispod 75-80 posto prosjeka EU-a, dok u zemljama koje su dosegnule tu razinu, iseljavanje stanovništva je počelo stagnirati, dapače, počelo je useljavanje. Stoga je strateški cilj vrlo jasan, rekao je, podsjetivši i da je u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatske do 2030. istaknut cilj podizanja BDP-a na razinu 75 posto od prosjeka EU-a.

“Bez dosezanja prosjeka od 75-80 posto u EU, mi nećemo spriječiti daljnji pad broja stanovnika”, upozorio je Šonje.

U kontekstu gospodarskog razvoja, apostrofirao je važnost dobro posloženih institucija. Pritom, rekao je da su politička stabilnost i kontrola nasilja jedini institucionalni element u kojem je Hrvatska bolja od prosjeka 11 tranzicijskih zemalja EU.

Vujčić naglasio važnost strukturnih reformi

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, koji je sudjelovao na panel raspravi “Što je uistinu bilo važno?”, izjavio je da je Hrvatska na dobrom putu da do kraja desetljeća dosegne razinu od 75 posto prosjeka EU-a. Tu je izdvojio važnost vrlo značajnih EU sredstava, dostupnih i putem instrumenta EU sljedeće generacije.

S druge strane, za postizanje navedenog cilja potrebne su i strukturne promjene, prije svega u području pravosuđa, efikasnosti javne uprave, zdravstva i obrazovanja.

Te reforme bi podigle potencijalnu stopu rasta BDP-a te tako omogućile da Hrvatska što prije dođe na razinu tri četvrtine prosjeka EU-a.

“Vjerujem da je to sasvim sigurno pred nama, ali želio bih da to bude što prije”, izjavio je guverner.

Linić: Zdravstvo financirati od bogatih i onih koji drže imovinu van funkcije

Na panelu su sudjelovali i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te bivši ministri financija Božo Prka i Slavko Linić.

Linić je tom prigodom ponovno naglasio potrebu uvođenja poreza na nekretnine. Kako je ustvrdio, Hrvatska s poreznom reformom još nije uspjela postići potrebno, pri čemu je i dalje prevelika razlika između bruto i neto plaće. Da bi neto plaće rasle, neki doprinos se treba smanjiti, pri čemu je apostrofirao onaj za zdravstvo, koji iznosi 16,5 posto te predstavlja ogromno opterećenje.

Linić smatra da bi se ti doprinosi za zdravstvo trebali financirati od bogatih te onih koji drže imovinu van funkcije.

“Mi moramo teret financiranja zdravstva polako seliti na bogatije slojeve građane, a očito su to oni koji imaju imovinu”, istaknuo je Linić, dodajući da su u prošlosti, ali i u mandatu ministra Marića, postojali “stravični” otpori prema takvim reforama, jer su oni koji bi trebali plaćati te poreze građane plašili da će oni plaćati veće poreze za stan ili kuću u kojima žive.

Potpredsjednik Vlade Marić je podsjetio da je uvođenje poreza na nekretnine bio integralni dio prvog kruga porezne reforme, a da mu ideja nije bilo povećanje poreza, već bi za dobar dio građana značio i smanjenje davanja, dok se temeljio na činjenici da je Hrvatska na ljestvici EU-a po oporezivanju bogatstva pri samom dnu.

Želja je stoga bila da se uvede jedan novi element pravednosti u porezni sustav, no to nije zaživjelo i Vlada je to skinula s dnevnog reda, a kako će se stvari razvijati u budućnosti, ostaje za vidjeti, izjavio je Marić.

Marić: Demografija apsolutni prioritet i ključni izazov

Kada su u pitanju reforme, Marić je rekao da nije toliko bitno koliko nešto košta već kvaliteta usluge koja se dobiva. Važni segmenti za reformu su i zdravstvo, obrazovanje, pravosuđe, dok je povrh svega, kada se gleda idućih 30 godina, apsolutni prioritet i najveći izazov, a ujedno i najveća prilika – demografija.

“Za sve nas skupa postoji jak imperativ da se na tom području mora raditi”, istaknuo je Marić, dodajući da se to pitanje ne može riješiti jednom mjerom već svi moraju dati značajan doprinos.

Između ostalog, ministar financija se osvrnuo i na podršku međunarodnih financijskih institucija, poput MMF-a, Svjetske banke, EIB-a, EBRD-a i itd., rekavši da je ona cijelo vrijeme bila značajna.

Za usporedbu, štete od razornih potresa u Zagrebu i na Banovini iznose 16,8 milijardi eura, a ukupno od 1992. godine do danas od svih tih financijskih institucija Hrvatska je povukla gotovo identičan iznos.

Osvrnuo se i na prošlotjednu zaključnu izjavu Misije MMF-a, rekavši da su se u prošlosti dolasci predstavnika te institucije, slikovito rečeno, dočekivali pod znakom “opće opasnosti”, dok je prošlotjedna izjava “izuzetno pozitivna i obećavajuća”.

“Taj dokument Hrvatskoj daje puno pravo očekivati da će godine ispred nas biti godine perspektive”, izjavio je Marić.

Prka je kao ključne reformske poteze 1990-ih istaknuo liberalizaciju cijena, zatim borbu protiv sive ekonomije, a uspjelo se i u reformi sanacije banaka. S druge strane, izdvojio je Prka, tada se nije uspjelo reformirati brodogradnju, željeznice, kao i brojna državna poduzeća.