Otkako traju pregovori HDZ-a i Domovinskog pokreta o sastavljanju saborske većine i vlade, do javnosti su stizale informacije o nekoliko resora za koje je DP zainteresiran.
Primjerice, spominjani su resori kulture, poljoprivrede, unutarnjih poslova, pravosuđa, regionalnog razvoja… ali resor za koji je DP zaista zainteresiran i koji bi u raspodjeli ministarskih fotelja gotovo sigurno dobio jest – demografija.
Demografija je prioritet Domovinskog pokreta. U njihovom izbornom programu našla se na samom početku, obrazložena kroz strategiju demografskog oporavka, zauzdavanje daljnjeg iseljavanja stanovništva, pronatalitetne mjere, povratak iseljenika, ali i otklon od rodne ideologije. DP je i u svojih programskih “10 domovinskih stupova preobrazbe Hrvatske uvrstio” demografsku preobrazbu sažeo u sedam točaka.
Dosad samo jednom bilo ministarstvo demografije
Pojednostavljeno rečeno, ako bi ijedan resor u budućoj vladi “prirodno” trebao pripasti DP-u, s obzirom na ono što su deklamirali uoči izbora, onda je to baš taj – demografija. Drugo je pitanje bi li se s ministarstvom demografije i useljeništva promijenili negativni demografski trendovi ili su za demografski oporavak presudniji rezultati drugih resora poput gospodarstva, financija, obrazovanja ili zdravstva.
A razlog zašto naziv tog ministarstva pišemo malim slovom jest u tome što takvo ne postoji i trebalo bi biti oformljeno kako bi dopalo DP-u i nekome iz kadrovske kvote domovinaca. U svih dosadašnjih petnaest vlada samo dvije su nominalno imale resore demgrafije i useljeništva. Ne računamo li vlade u ranim 1990-ima kada se puno očekivalo od dijaspore pa je postojalo i ministarstvo iseljeništva, tek je u vladi od 1996. do 2000. postojalo Ministarstvo povratka i useljeništva. A tek u prvoj vladi Andreja Plenkovića, od 2016. do 2020. bilo je i Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. Vodila ga je najprije Nada Murganić, a zatim Vesna Bedeković. Nakon izbora 2020. taj resor je otpao iz vladinog asortimana.
“Oni koji su iselili vide s kakvim se bedastoćama bavimo”
Politički analitičar Jaroslav Pecnik smatra da ne vrijedi rješavati demografske probleme osnivanjem ministarstva demografije.
“Time će jedino DP poručiti svojim biračima – eto vidite što možemo” No i Plenković zna koliko može pa će vjerojatno domovincima dati maksimum da se na tom maksimumu spotaknu i dokažu svoju nesposobnost”, kaže.
Samo ministarstvo, smatra Pecnik, ne bi značajno pridonijelo demografskom oporavku.
“Koje to brzopotezne mjere ono može donijeti da se dio ljudi počne vraćati u Hrvatsku? Ti koji su otišli nisu otišli samo iz ekonomskih razloga, nego i iz razloga koje ćemo sada s DP-om imati više nego ranije. Ti mladi, obrazovani ljudi živeći na Zapadu, u Irskoj, Njemačkoj i drugdje, otamo dobro vide s kakvim se bedastoćama ovdje bavimo i što nam je u fokusu”, kaže Pecnik.
“Pod egidom ministarstva žele promjenu odnosa prema ženama”
I politički analitičar Ivan Rimac kaže kako se demografski problemi ne mogu rješavati kroz ministarstvo.
“Većina pokušaja programa demografske obnove slama se na biološkim karakteristikama stanovništva. Ne može se povećati broj novorođene djece ako u populaciji nema dovoljno žena u fertilnoj dobi. Naša populacija je stara i sve demografske mjere tiču se relativno malog broja stanovnika i mogu dovesti samo do malih promjena. Mi ćemo našu starosnu strukturu stabilizirati kroz idućih 20 godina, ali na znatno manjem broju stanovnika od sadašnjeg”, ističe.
S druge strane, Rimac smatra da iza zahtjeva DP-a za ministarstvom demografije stoji nešto drugo.
“To se najprije odnosi na ideološke vrijednosti DP-a koji se tiču jednog drugog njihovog zahtjeva – otkazivanja Istanbulske konvencije. Pod egidom ministarstva demografije u stvari se žele napraviti promjene u odnosu prema ženama u društvu. No, koliko god netko umišljao da ideološkim postavkama može vratiti demografsku tranziciju zemlje unazad, model rađanja puno djece nestao je s rastom kvalitete života i zdravstvenih usluga”, napominje.
“Efekti demografskih programa su minorni”
Rimac, koji je svojedobno bio uključen u rad povjerenstva za izradu strategije demografske obnove, drži da su efekti takvih programa minorni u odnosu na ono to se želi postići.
“Jednostavno, takvo vraćanje unazad u standardu života suprotno je željama građana. Nijedna žena danas neće prihvatiti roditi četvoro ili petoro djece. I drugi faktori poput povećanja razine obrazovanja stanovništva također utječu na broj rođene djece. Produženo školovanje smanjuje fertilno razdoblje žene u kojem ona želi rađati jer prvo želi završiti školovanje. Cijeli je niz elemenata koji se ne mogu uskladiti s modernim shvaćanjem života i modernom ekonomijom”, rekao je Rimac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!