Većina Hrvata, njih 64 posto, podržava strože vladine mjere koje će ljude potaknuti na promjene u ponašanju radi prevladavanja klimatske krize, a 78 posto ih pozdravlja uvođenje poreza na proizvode i usluge koji najviše doprinose globalnom zagrijavanju, neki su od rezultata ankete EIB-a objavljene u petak.

Četvrto izdanje ankete o klimi Europske investicijske banke (EIB) predstavlja iscrpno istraživanje o tome kako ljudi razmišljaju o klimatskim promjenama. Anketa je u suradnji s tvrtkom za istraživanje tržišta BVA provedena u 30 zemalja između 26. kolovoza i 22. rujna ove godine, a u njoj je sudjelovalo više od 30 tisuća ispitanika, pri čemu je za svaku od zemalja obuhvaćenih anketom odabran reprezentativni uzorak.

Kada je riječ o rezultatima ankete za Hrvatsku, 76 posto građana smatra da su klimatske promjene i njihove posljedice najveći izazov za čovječanstvo u 21. stoljeću, a 85 posto njih vjeruje da ih klimatska kriza brine više nego što brine njihovu vladu.

Nadalje, 84 posto hrvatskih građana je ocijenilo da klimatske promjene utječu na njihov svakodnevni život, dok ih 67 posto smatra da država neće uspjeti u smanjivanju emisija ugljika do 2050., na što se obvezala prema Pariškom sporazumu.

Većina Hrvata, 64 posto, podržava strože vladine mjere kojima bi se ljude nagnalo na promjene u ponašanju, dok bi ih 78 posto pozdravilo uvođenje poreza na proizvode i usluge koji najviše doprinose globalnom zagrijavanju, pri čemu bi takav porez podržalo čak 77 posto ispitanika s nižim primanjima.

Također, 91 posto hrvatskih ispitanika je navelo da su letove na kratke udaljenosti spremni zamijeniti putovanjem brzim vlakovima s niskim onečišćujućim emisijama, u suradnji sa susjednim zemljama. U velikoj većini, 94 posto, podržavaju i uvođenje jamstva od najmanje pet godina na svaki električni ili elektronički proizvod, a 96 posto ih je i za “mekše” mjere poput pojačanog obrazovanja mladih i podizanja njihove svijesti o održivoj potrošnji.

Istodobno, tek sedam posto hrvatskih građana smatra da globalno zagrijavanje nije izazvano ljudskim djelovanjem.

Za obnovljive izvore energije 81 posto građana Hrvatske

Na pitanje o tome na koji bi se izvor energije njihova zemlja trebala osloniti radi borbe protiv globalnog zagrijavanja, većina građana Hrvatske, 81 posto, odgovorilo je da podržava obnovljive izvore energije kako bi se prevladala klimatska kriza, pri čemu je rezultat za Hrvatsku za 18 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a.

Podrška obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj je slabije izražena među mlađima od 30 godina, pri čemu ih podržava njih 74 posto, dok se među starijima od 64 godine ta  brojka penje na 89 posto. Podrška obnovljivim izvorima energije prilično je ujednačena u svim dohodovnim skupinama, pa bi daljnji razvoj obnovljivih izvora tako podržalo 80 posto ispitanika s nižim primanjima u odnosu na njih 84 posto s višim primanjima, pokazalo je EIB-ovo istraživanje.

Ukupno gledano, podrška nuklearnoj energiji među građanima Hrvatske je manja nego kod ostalih Europljana, četiri u odnosu na 12 posto.

Istraživanje je pokazalo i da Hrvati u odnosu na ostale Europljane nisu toliko skloni mišljenju da bi se njihova zemlja trebala osloniti na štednju energije, pa to tako smatra devet posto građana Hrvatske u odnosu na prosjek EU-a od 17 posto.

U izjavi koja se prenosi u priopćenju potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska ustvrdila je da je anketa o klimi pokazala da Hrvati snažno podržavaju uvođenje novih okolišnih mjera, kao što su čistiji izvori energije, a radi borbe protiv klimatskih promjena i zaštite njihove zemlje od razornih posljedica klimatskih promjena.

“Činjenica da su Hrvati itekako svjesni opasnosti koje proizlaze iz globalnog porasta temperature te su spremni podržati trenutno i odlučno djelovanje znači da ćemo svoje klimatske ciljeve moći ostvariti brže, a to je dobar znak. EIB je spreman pomoći Hrvatskoj da u najvećoj mogućoj mjeri doprinese izgradnji ugljično neutralnog, zelenog i održivog svjetskog gospodarstva, što je ključno za ograničavanje globalnog porasta temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa ili manje”, rekla je Czerwińska, apostrofirajući potrebu globalne borbe protiv daljnjih klimatskih promjena, koje su najveća prijetnja opstanku čovječanstva.

EIB je u objavi istaknuo da djeluje u približno 160 zemalja i da je jedan od najvećih multilateralnih zajmodavaca na svijetu kad je riječ o projektima povezanima s djelovanjem u području klime.

Grupa EIB-a tako je nedavno donijela Plan djelovanja klimatske banke kako bi ostvarila svoj ambiciozni cilj da u desetljeću do 2030. osigura potporu za tisuću milijardi eura vrijedna ulaganja u djelovanje u području klime i okolišnu održivost, pri čemu je cilj da se do 2025. više od 50 posto sredstava banke izdvaja za djelovanje u području klime i okolišnu održivost, izvijestili su iz EIB-a.