Recikliranje viška topline u Europi moglo bi napajati većinu kontineta. Višak topline, koja izlazi kroz prozor ili dolazi iz raznih uređaja, je "najveći neiskorišteni izvor energije na svijetu". Ona je najzelenija, najjeftinija i najsigurnija energija koju ne koristimo, procjenjuje se u studiji globalne inženjerske kompanije Danfoss.
Prema toj studiji, Europska unija “baca” 2.860 teravat sati (TWh) godišnje u zrak. Ta količina energije skoro je jednaka ukupnoj potrošnji energije koju Europska unija i Velika Britanija koriste za grijanje domova i vode, a koja trenutno iznosi oko 3.180 teravata godišnje.
“Veliki dio viška topline bi se mogao ‘uhvatiti i iskoristiti'”, navode autori studije.
Odakle dolazi višak topline?
Višak topline prisutan je stalno i svuda. Toplinu stvaraju računala, klime i razni drugi uređaji u našim domovima, ali i tvornice u svim industrijama.
“Što se tiče energetske sigurnosti, ove uštede energije mogu pomoći da se uštedi skoro 30 milijuna barela nafte dnevno, odnosno 650 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, dakle, oko četiri puta više nego što je Europska unija uvozila iz Rusije 2021. godine“, navodi se u studiji.
Kako uhvatiti višak?
Tehnologija za hvatanje topline već postoji. Višak topline koja je već oslobođena može se uhvatiti tehnologijom rekuperacije topline kao što su toplinske pumpe.
Drugi način je sprječavanje oslobađanja ove topline na samom izvoru. Uređaji poput klima uređaja mogu biti napravljeni tako da rade efikasnije te da odmah u startu oslobađaju manje toplinske energije.
“Već danas imamo dostupna rješenja. Ono što nam je sada potrebno je politička volja da se to ostvari. Najzelenija, najjeftinija i najsigurnija energija je energija koju ne koristimo“, navodi se u studiji.
Na nekim mjestima takva tehnologija već je u upotrebi. Tehnološki fakultet u Dublinu koristi višak toplote iz Amazonovog centra podataka za zagrijavanje studentskog smještaja. U Norveškoj, prva svjetska farma jastoga na kopnu, također koristi toplinu koju stvara njihov centar za podatke za zagrijavanje vode u kojoj se uzgajaju jastozi.
U mnogim gradovima, glavni izvori viška topline su jako kocentrirani. U prosjeku, 78,8 posto viška topline koju generiraju gradovi poput Amsterdama, Berlina i Varšave dolaze iz samo tri najveća mjesta u gradu, navodi se u studiji.
“Recikliranje topline nije samo zanemarena mjera u trenutnoj energetskoj krizi, već i sljedeća granica zelene tranzicije”, zaključuje se u studiji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!