Solarni paneli označeni su kao jedan od glavnih alata za borbu protiv emisija ugljičnog dioksida, no i oni sami bi uskoro mogli predstavljati ekološku katastrofu, ako se ne napravi jasna strategija kako doskočiti onome što slijedi.
Naime, stručnjaci tvrde da će s vremenom morati zamijeniti i zbrinuti milijarde solarnih panela jer im je životni vijek između 25 i 30 godina. Konkretnije, do 2030. bi u svijetu trebalo biti oko četiri milijuna tona otpada koji generiraju solarni paneli, što je prihvatljivo.
Ali, do 2050. bi se svijet mogao suočiti s 200 milijuna tona, što “miriše” na katastrofu. Postoji nada da će se značajni koraci poduzeti krajem lipnja, kada će se u Francuskoj službeno otvoriti prva tvornica u svijetu za recikliranje solarnih panela.
Hrvatska tih problema nema, ali samo zato što je najgora u Europi s otprilike 4000 instaliranih fotonaponskih elektrana. Ipak, taj loš rezultat daje dovoljno vremena za napraviti strategiju kojom bi se u budućnosti doskočilo potencijalnom problemu gomilanja otpada.
“Svakako mislim da je potrebno na vrijeme raditi na lokalnim “pointovima” za reciklažu solarnih panela koji će kvalitetno odvajati i zbrinjavati komponente panela zasebno. To su staklo, aluminij, srebro, kabeli, guma, kristalni silicij”, rekao nam je direktor MS2 Energo Matej Stipeljković pa dodao:
“Nisam upoznat s infrastrukturom za recikliranje, ali ne vidim razlog zašto se ne bi samo proširili reciklažni centri. Kako sada stvari stoje, ozbiljna potreba za recikliranjem će u Hrvatskoj biti tek za nekih deset godina, ali već se nama instalaterima događa da dođe do loma panela pa bi trebalo postojati i mjesto gdje bi ih mogli odnijeti “u komadu”. Svakako je bitno da takvih lokacija bude puno u Hrvatskoj, a ne samo na tri ili četiri mjesta jer će to značajno poskupiti reciklažu takve opreme.”
Također, iako vijesti o potencijalnoj ekološkoj katastrofi zvuče katastrofično, zapravo su pravovoremena upozorenja. Kroz sedam godina svi imaju vremena smisliti način reciklaže i potom ga unaprijeđivati. Uz to, razvijaju se i proizvođači pa noviji paneli nude više i traju duže.
“Noviji paneli imaju veću učinkovitost, tj. veću proizvodnju po površini, a također i veći vijek trajanja”, naglasio je Stipeljković.
Dakle, upozorenja i smjernice su tu, sad “samo” treba djelovati. Posebno u Hrvatskoj, kojoj je krajnje vrijeme da se okrene ovom ekološki održivijem i jeftinijem energetskom rješenju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!