Koralji diljem svijeta postaju bijeli i umiru zbog rekordne temperature oceana.
To je pokrenulo četvrti globalni događaj masovnog izbjeljivanja koralja, tvrdi američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA), piše BBC.
Izbjeljivanje se događa kada je koralj pod stresom i pobijeli jer je voda u kojoj živi prevruća.
Koralji održavaju oceanski život, ribolov i stvaraju milijarde eura prihoda godišnje.
Rekordi topline oceana padaju mjesecima, ali ovo je prvi globalni dokaz kako ova epizoda utječe na morski život.
NOAA je potvrdila masovni stres nakon tjedana primanja izvješća znanstvenika iz cijelog svijeta.
Izbijeljeni koralj može izgledati lijepo na slikama, ali znanstvenici koji rone kako bi ispitali grebene kažu da je koralj izbliza očito bolestan i propada. Znanstvenici iz SAD-a, Australije, Kenije i Brazila ispričali su za BBC kako su osjećali užas, pa čak i bijes dok su gledali koralje koje vole, a sada ih ugrožavaju ili ubijaju topli oceani.
Prvi znakovi upozorenja pojavili su se na Karibima prošle godine kada su kupači otkrili da je voda na obali Floride topla poput vruće kade.
Ta se toplina preselila na južnu hemisferu. Sada je zahvatila više od polovice svjetskih koralja, uključujući Veliki koraljni greben u Australiji i obale Tanzanije, Mauricijusa, Brazila, pacifičkih otoka, kao i Crvenog mora i Perzijskog zaljeva.
Prošlog kolovoza globalna prosječna temperatura oceana oborila je svoj rekord svih vremena i od tada je iznad prosjeka gotovo svaki dan.
Klimatske promjene podižu temperaturu površine mora budući da oceani apsorbiraju zagrijavajuće plinove koji se emitiraju kada sagorijevamo naftu, ugljen i plin.
El Nino – prirodni klimatski događaj – također je pridonio višim temperaturama od prošlog lipnja, iako postoje znakovi da sada slabi.
Tijekom 10 dana u veljači znanstvenik Neal Cantin letio je avionom iznad Velikog koralnog grebena za australski Institut za znanost o moru. Mjesto baštine UN-a proteže se na 2000 kilometara, što je otprilike duljina istočne obale SAD-a.
“Prvi put u povijesti dokumentirali smo vrlo visoke razine izbjeljivanja u sva tri područja Morskog parka Velikog koraljnog grebena”, kaže dr. Cantin. Razine će vjerojatno ubiti mnogo koralja, dodaje.
Koralji su vitalni za planet. Pod nadimkom morski arhitekt, gradi goleme strukture u kojima se nalazi 25 posto svih morskih vrsta.
Koralj pod stresom vjerojatno će umrijeti ako dva mjeseca doživljava temperature za jedan Celzijevi stupanj iznad svoje toplinske granice. Ako je voda viša za 2 stupnjeva, može preživjeti oko mjesec dana.
Već tri desetljeća znanstvenica Anne Hoggett roni na australskom Lizard Islandu – prekrasnom grebenu koji se pojavio u Netflixovom filmu Chasing Coral. Od veljače je opet vidjela rašireno izbjeljivanje.
Kao i mnogi istraživači, bila je šokirana kada je vidjela kako koralji postaju bijeli u prvom masovnom izbjeljivanju 1998. “Sada sam samo ljuta što se to opet dopušta”, kaže ona iz istraživačke postaje Lizard Island pri Australskom muzeju.
Koralji se mogu oporaviti od toplinskog stresa, ali za to je potrebno vrijeme – idealno nekoliko godina. Kada oslabi, osjetljiva je na bolesti i lako može uginuti.
“Ako im se pruži prilika, koralji su zapravo otporni i mogu se oporaviti. Ali kako izbjeljivanje postaje sve češće i jačeg intenziteta, mi stvarno sužavamo taj prozor”, kaže dr. Emma Camp sa Sveučilišta za tehnologiju u Sydneyu, Australija.
Posljednje masovno globalno izbjeljivanje bilo je 2014.-2016. Od tada su temperature oceana postale toliko više da je NOAA morala uvesti tri nove razine upozorenja na vrućinu.
Ekolog David Obura iz Kenije dobiva poruke od stotina rendžera, znanstvenika i ribarskih zajednica u Indijskom oceanu kada vide izbjeljivanje. U veljači je počelo na Madagaskaru, a zatim se proširilo na Tanzaniju i Komore.
Ribari dobro poznaju koralje, kaže, i odmah znaju kad nešto nije u redu. Zabrinuti su za budućnost ribolova, kaže on, jer ako koralji uginu, to utječe na obrasce hranjenja riba, a time i na njihov život.
Istraživanje objavljeno prošlog tjedna dalo je nadu da koralji koji žive u hladnijoj, dubljoj vodi – na dubini između 30-50 metara – u Velikom koraljnom grebenu mogu preživjeti dulje od plitkih koralja kako se planet zagrijava.
Istraživanje pokazuje da bi dublji vodeni koralji mogli preživjeti globalno zagrijavanje do 3 Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskim vremenima, kaže Jennifer McWhorter iz NOAA-e koja je autorica istraživanja sa sveučilištem Exeter.
Ali svi znanstvenici za koralje s kojima je razgovarao BBC News rekli su da moramo prihvatiti da će se grebeni kakve poznajemo trajno promijeniti i da radovi na obnovi malih razmjera ne mogu spasiti koralj na globalnoj razini.
Samo brzo i globalno smanjenje emisija stakleničkih plinova koje ograničava zagrijavanje oceana jamčit će da nam je preostalo barem nešto koralja, kažu.
“To je kao prelazak s koralja koji pružaju kuće i zgrade za morski život na samo skele. Što zapravo želi živjeti u skelama?” Dr. McWhorter kaže.Koraljni su grebeni sustav ranog upozorenja za utjecaj zagrijavanja planeta na prirodu. “Moramo naučiti iz ovoga da to ne činimo drugim ekosustavima”, kaže dr. Obura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!