Lideri najvećih svjetskih ekonomija okupit će se u Rimu ovoga vikenda na prvom samitu skupine G20 uživo od početka pandemije, a glavne teme će biti covid-19, ekonomski oporavak i klimatske promjene.

Američki će predsjednik Joe Biden uputiti poruku “Amerika se vratila” nakon četiri godine oštre diplomacije Donalda Trumpa, dok će ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski lider Xi Jinping sudjelovati putem video linka.

Zbog njihove odsutnosti smanjena su očekivanja od samita koji je uobičajeno forum za dogovore između saveznika i rivala različite snage – od SAD-a i Kine do Turske, Indije, Saudijske Arabije, Brazila, Australije i Europske unije.

Važna tema sastanka su i klimatske promjene uoči klimatskog samita COP26 koji počinje u Glasgowu u ponedjeljak.

Očekuje se da će lideri potvrditi dogovor o minimalnom porezu za globalne korporacije od 15 posto te da će raspravljati o gospodarskom oporavku nakon pandemije i povezanim rizicima, kao i o nejednakoj procijepljenosti zemalja.

Talijanski premijer Mario Draghi kazao je da samit “označava povratak multilateralizma, nakon tamnih godina izolacionizma i izolacije povezane sa zdravstvenom krizom”.

Međutim, Antonio Villafranca iz vanjskopolitičkog think-tanka ISPI upozorava da odsutnost Xija i Putina “nije pozitivan znak”.

G20 “nije transatlantski format, već multilateralni format za koji je fundamentalno da svi daju svoj doprinos”, kazao je AFP-u.

Iskorak

Pošto se sastanak lidera zemalja G20 održava uoči klimatskog samita UN-a u Glasgowu, važna će tema biti usporavanje globalnog zatopljenja.

Zemlje G20 odgovorne su za 80 posto emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskom djelatnošću, ali su različito razvijene i ne slažu se po pitanju tempa djelovanja.

Italija se nada da će G20 zajednički prihvatiti cilj UN-a o ograničenju globalnog zagrijavanja na povećanje od 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine, što je jedna od aspiracija Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.

Međutim, zemlje se ne slažu po pitanju redukcije emisije stakleničkih plinova na nulu do 2050.

Kina želi postići taj cilj do 2060., dok Indija, ukazujući na to da je zemlja u razvoju, još nema takav cilj.

Rizici post-pandemijskog oporavka također će biti tema razgovora u Rimu – inflacija, rastuće cijene energenata, problemi s opskrbnim lancima i usporavanje kineskog ekonomskog rasta.

Ne očekuju se nova obećanja o cjepivima protiv covida-19, ali Italija želi pomoći siromašnijim zemljama distribucijom postojećih cjepiva. “Globalna solidarnost u suočavanju s ovom pandemijom prilično je nedostatna”, istaknula je Emma Ross, viša znanstvena suradnica u think tanku Chatham House. “G7 nije uspio, pa svi sada gledaju na G20 kako bi vidjeli postoji li mogućnost za iskorak tog šireg predstavnika globalnih čelnika”, dodala je.

Vatikanska diplomacija

Samit se održava u subotu i nedjelju, ali će brojni lideri stići u petak pa se očekuje niz bilateralnih susreta.

Biden će se u petak sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom kako bi se izgladile tenzije nakon što je Australija otkazala više desetaka milijarda vrijedan ugovor o kupnji francuskih podmornica kako bi potpisala obrambeni sporazum s Velikom Britanijom i SAD-om.

Američki predsjednik, koji je katolik, sastat će se s papom Franjom. Papa će se za vikend također sastati s indijskim predsjednikom Narendrom Modijem i južnokorejskim predsjednikom Moon Jae-inom.

Na samitu se provode strogi sigurnosni protokoli, pogotovo nakon sukoba ranije ovoga mjeseca u središtu Rima između policije i prosvjednika protiv obveznih covid potvrda na radnom mjestu.

Granične kontrole privremeno su uvedene, čime je derogirano šengensko područje, dok je zona zabrane letova na snazi iznad većine Rima.

Mobilizirano je također 500 vojnika za osiguranje samita koji se održava u rimskom predgrađu EUR, sagrađenom za vrijeme Mussolinija.