Dok ovo čitate Britanci glasaju, Francuzi su birali, Orbanova Mađarska preuzela je predsjedanje Vijećem Europske unije, Amerika nakon CNN-ove predsjedničke debate dvoji trebaju li Demokrati novog predsjedničkog kandidata. Putin ne posustaje u Ukrajini, agonija traje u Gazi...
…Dan za danom čini nam se da nas veliki i važni događaji proždiru. Posljednje Reutersovo izvješće kaže kako građanke i građani svijeta sve više izbjegavaju vijesti. Pa kako onda prosuđuju o tom svijetu i događajima, kako stavljaju stvari u kontekst, kako razumijevaju pitamo se? Svatko danas ima svoju istinu, svoj oblak iz kojeg se napaja nastojeći izbjeći kognitivnu disonancu, pa je stoga vjerojatno sve teže postići i društveni konsenzus, znati što je vijest, kako objasniti i događaje staviti u kontekst. Kako tumačiti političke odluke, ratove, ekonomiju, globalne procese. Koliko je teško, toliko je u doba milijardi istina i lako.
Nedavno objavljeno Oxford/Reutersovo digitalno izvješće još jednom potvrđuje već znani pad povjerenja i okretanje ljudi od vijesti. Četiri od deset ljudi na svijetu kaže kako ih izbjegavaju. Puno je razloga za to, analizira izvješće. U osobnom prostoru ljudi govore o „preplavljenosti“, nemogućnosti utjecaja na velike događaje, s druge strane riječ je direktnom utjecaju ekonomije na javni prostor, o rivalitetu big-tech kompanija s temeljnim bizinsom tzv. društvenih mreža čije strategije se preslaguju i zbog profita istiskuju novinarski i politički sadržaj.
Ove privatne tvrtke nemaju nikakvu zakonsku niti bilo kakvu drugu obvezu baviti se vijestima, no njihov utjecaj na informiranje i kognitivnu otpornost ljudi je enormna, bez puno kontrole i regulative. Uz brzi razvoj umjetne inteligencije, čiji razvoj pumpa globalno zatopljenje, molotovljev koktel polikriza sve je destruktivniji.
Naše rasuđivanje, građanska participacija, naši životi, cijene hrane, stanovanja, komunalne usluge, međusobni odnosi, sve je ipak povezano s informiranošću. Kako bi vodili naše živote, moramo znati što se događa, kako se upravlja, kako su stvari povezane globalno i lokalno. U društvima baziranim na demokratskim principima i vladavini prava, građani koji imaju utemeljene informacije kako bi donosili odluke, ključan su element.
Kako bilo. Ne morate biti (ne)informirani građanin, ali ni v.d. šef SOA-e kako biste čitajući dostupne izvore informacija, studije, analize procjena rizika, strateške prognoze, znali da su, bez obzira na distrakcije, dvije ključne teme važne za naš opstanak, ostanak i razvoj u neku novu fazu globalne opstojnosti. Zelena i digitalna otpornost i transformacija. Na papiru, neke dosadne dvije riječi kojima je možda apstraktno naći značenje. Ako živite u Bošnjacima koje je poharala tuča poput granata, ako radite ili ste se liječili u KBC-u Rebro, možda vam ta dva pojma postanu malo plastičnija ili jasnija.
Dok politički vrh male države na obodu Europe međusobno ne razgovara iz raznoraznih utemeljenih i manje utemeljenih razloga, ruski hakeri napadaju sustave koji u post-pandemijskom i ratnom vremenu za Europu znače sve što je u temelju onog slogana „oporavak i otpornost“, imena fonda za liječenje rana sadašnjosti i izgradnji snažne budućnost, fonda za koji se Unija po prvi put u povijesti zadužila, ne bismo li mi, pardon, u naše ime izabrani lideri, utrli put vremenu u kojem će Europa moći reći ruskim hakerima – „satrat ćemo vas kao beba zvečku“ ili pak svakoj novoj posljedici klimatskih promjena „ne može nam nitko ništa jači smo od sudbine…“
Europa je kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu, a klimatski rizici ugrožavaju njezinu energetsku i prehrambenu sigurnost, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijsku stabilnost i zdravlje ljudi. Europska agencije za okoliš (EEA), u svom prvom izvješću procjene klimatskih rizika ovog proljeća objavila je kako su mnogi od tih rizika već dosegli kritične razine i mogli bi imati katastrofalne posljedice ako se ne poduzmu hitne i odlučne mjere. Prema toj procjeni, europske politike i mjere prilagodbe ne uspijevaju držati korak s brzorastućim rizicima. U mnogim slučajevima postupna prilagodba neće biti dovoljna, a s obzirom na to da provedba mjera za poboljšanje otpornosti na klimatske promjene zahtijeva mnogo vremena, možda će biti potrebno hitno djelovati čak i u pogledu rizika koji još nisu kritični.
S druge pak strane, u analizi rizika jedne financijske globalne institucije, još prije četiri godine ocijenjeno je da bi u slučaju velikog kibernetičkog napada na velike financijske institucije, globalni gubitak dostigao čak tri i pol bilijuna dolara u razdoblju od idućih pet godina. Kibernetička sigurnost na vrhu je europske liste prioriteta. Prema tzv. NIS2 direktivi, dosad najopsežnijoj o kibernetičkoj sigurnosti, sektori visoke kritičnosti su oni koji su od ključnog značaja za društvo i ekonomiju te bi njihov poremećaj mogao imati značajan negativan utjecaj na gospodarstvo, javnu sigurnost, zdravlje i druge ključne funkcije. Kao sektori visoke kritičnosti navedeni su energetika, transport, javna administracija, bankarstvo i financije, koje će od 2025. u funkciji imati i svoj regulatorni akt o otpornosti DORA-u, zatim digitalna infrastruktura, voda i odvodnja, svemir i naravno zdravstvo, koje je na najvišoj listi prioriteta upravo zbog njegove uloge u javnoj dobrobiti.
Poput tuče veličine kašikara, drona veličine rakete koji je preletio zračni prostor tri NATO i EU članice i obrušio se kraj najvećeg studentskog doma u Hrvatskoj, tako i hakerski napad na najveći klinički centar u Hrvatskoj u javnosti prolazi bez nekih velikih javnih posljedica, promišljanja, kontekstualizacije, a kamoli priče o budućnosti. Oporavku, otpornosti. Događaji nas preplavljuju.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije N1info.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!