Priče za djecu potiču brži razvoj

Lifestyle 05. lip 202015:26 > 15:33
Izvor: Pixabay

Čitanjem djetetu od najranije dobi roditelj ima moć podići razinu učenja kod djeteta što će doći do izražaja tijekom djetetova odrastanja i u kasnijim godinama života.

Roditelji svome djetetu žele pružiti ono najbolje, ali često ne vide da to mogu učiniti jednostavno – čitanjem. Čitanje priča i bajki od najranije dobi utječe na razvoj djeteta pa svaki roditelj nikada ne bi smio zaboraviti da je upravo on odgovoran hoće li se njegovo dijete razviti u empatičnu, osjećajnu, odgovornu i pametnu osobu. Čitanjem djetetu od najranije dobi roditelj ima moć podići razinu učenja kod djeteta što će doći do izražaja tijekom djetetova odrastanja i u kasnijim godinama života.

Iako velik broj roditelja ne čita djeci do godine dana jer misle da dijete ne razumije pročitano, istraživanja su pokazala da upravo čitanje od najranije dobi potiče razvoj djetetova rječnika te njegovih mentalnih sposobnosti. Prvi pozitivni učinci kod djeteta mogu se uočiti već nakon što mu pročitate prvu priču ili knjigu, a nastavite li mu čitati oni će se s vremenom sve više povećavati. Nije važno o kakvim se pričama radi, bilo da su priče stvarne ili fiktivne, one će od malih nogu promijeniti djetetov pogled na svijet te mu pomoći da se u djetinjstvu, ali i kasnije, lakše nosi sa životnim izazovima.

Čitate li djetetu knjige od najranije dobi, velika je vjerojatnost da će i ono samo nastaviti čitati kada nauči slova. Takvo dijete razvit će bolju koncentraciju i naučit će se disciplini. Dijete čitanjem ulazi u neki drugi svijet, razvija svoje slike u glavi i jača mozak. Čitanjem dijete razvija maštu te uči o tome da postoji i dobro i zlo. Sve to kasnije će primijeniti u životu što znači da čitanjem dijete oblikuje sebe i izrasta u originalnu osobu.

Novija provedena istraživanja dolaze do zaključka da se čitanjem priče za djecu djetetu od najranije dobi može utjecati na njegov stupanj inteligencije te kasnije odrediti njegovo akademsko usmjerenje. Sve to odredit će upravo broj riječi koje dijete čuje od najranijih dana svoga života.

Važnu ulogu igra upravo iskustvo jer dijete od početka dana do odlaska na spavanje promatra i sluša svijet koji ga okružuje. No, ne čuju sva djeca isti broj riječi. Istraživanja pokazuju da djeca koja odrastaju u siromašnijim obiteljima čuju do treće godine života 30 milijuna riječi manje od onih koji odrastaju u bogatijim obiteljima. Razlog tomu je taj što roditelji višeg statusa češće na razne načine stupaju u kontakte s djetetom.

Sveučilište Columbia u New Yorku i neuroznanstvenica Kim Noble došli su do spoznaje da takva djeca imaju veći volumen mozga i to posebice u područjima za razumijevanje jezika i jezično izražavanje. Nesumnjivo, čitanje će kod djeteta povećati njegov vokabular te će se njegove govorne vještine razviti bolje nego kod djece kojoj se ne čita.

U svrhu što boljeg istraživanja spomenuta neuroznanstvenica odlučila se poslužiti jezičnim pedometrom, tj. brojačem riječi. Tako je željela saznati koliki broj riječi dijete svakoga dana čuje ili izgovori. Brojač riječi bio je pričvršćen za dijete, a u konačnici je pomogao i roditeljima koji su željeli poboljšati djetetov kognitivni razvoj. Nakon što su jezični brojači riječi skinuti, podaci su obrađeni te govore kako jezični jaz kod djece započinje već u 18. mjesecu njihova života. Naime već tada se mogu uočiti velike razlike kod djece.

Jedno od ponuđenih rješenja kako bi se jezični jaz između djece smanjio je svakako osnivanje sve većeg broja predškolskih ustanova koje će pomoći roditeljima kako postupati s djetetom u određenom razdoblju njegova života. Smatra se u prvom redu da svaki roditelj mora naučiti komunicirati sa svojim djetetom, a u komunikaciju treba uključiti i čitanje priča i bajki. Ispočetka će čitanje povezati roditelja i dijete, a kasnije će se osim povezanosti javiti i zanimanje djeteta za knjige. Tada bi roditelj trebao odabrati priče za djecu i bajke čije teme zanimaju njegovo dijete.

Već tada, u najranijoj dobi, svaki roditelj zbog razvijene bliskosti s djetetom tijekom čitanja može znati što njegovo dijete zanima. Dakle, smatra se da je predškolsko razdoblje već kasno ako želite djelovati. Sve to mora započeti odmah od rođenja pa do treće godine djetetova života i to isključivo između roditelja i djeteta u njihovom domu. Nemojte se zavaravati misleći da će dijete naučiti riječi i sjedeći pred televizorom i gledajući i slušajući razne emisije i animirane filmove. Dijete treba biti uključeno u razgovor pa čak i kada ono još ne zna pričati, a to će se dogoditi kada ćete mu pričati priče i bajke. Dolazimo do zaključka da je čitanje djeci nešto toliko jednostavno što možete učiniti, a čije su dobrobiti velike. Čitanjem priča dijete neposredno izlažete bogatom rječniku, jačate njegovu kreativnost te potičete njegov mozak na rad. Čitanje dijete opušta i smiruje ga što se nikako ne može reći za gledanje televizije čije jarke boje, kretanja i zvukovi mogu potaknuti stres kod djece. Započnite s čitanjem priča i bajki vašem djetetu što ranije jer imajte na umu još jednu važnu činjenicu, rast djetetova mozga je do pete godine života već skoro u potpunosti završen.

Izvor: Savjetnica

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.