Pojedinac koji pati od ove fobije provodi po cijele dane razmišljajući kako se riješiti prljavštine i 'nevidljivih neprijatelja' u svom životnom prostoru, zbog čega se ne može posvetiti drugim, važnijim stvarima u životu.

Mizofobija, germofobija, verminofobija ili bacilofobija obilježava iracionalan strah od bakterija, virusa i parazita, odnosno prljavštine. I ova fobija, baš poput itifalofobije, ornitofobije ili pak filematofobije, spada u specifične fobije, ali koje je moguće izliječiti.

Ljudi koji pate od ove fobije često ne mogu normalno živjeti jer im njihova ‘opsesija’ narušava kvalitetu života i sprječava ih u svakodnevnom funkcioniranju.

Simptomi mizofobije

Simptomi germafobije isti su kao i simptomi drugih specifičnih fobija. U ovom se slučaju primjenjuju na misli i situacije koje uključuju prljavštinu.

Emocionalni i psihološki simptomi germofobije su:

– anksioznost, briga i nervoza zbog pomisli na izloženost klicama

– pomisao na klice i prljavštinu rezultira naglom bolešću ili mukom

– strah od moguće zaraze

– namjerno odvraćanje misli od situacija koje uključuju klice i prljavštinu

– osjećaj nemoći i van kontrole

Bihevioralni simptomi germofobije uključuju:

– izbjegavanje mjesta ili napuštanje situacija za koje se smatra da rezultiraju izlaganjem klicama

– opsesivno pranje vlastitog tijela

– opsesivno pranje i dezinficiranje životnog prostora i površina

– izbjegavanje dodirivanja stvari i fizičkog kontakta s drugima

– nemogućnost funkcioniranja kod kuće, na poslu, u školi zbog straha od klica

Što se tiče fizičkih simptoma straha od bakterija, mogu se javiti znojenje, drhtanje, visoka temperatura i zimica, ubrzano lupanje srca, mučnina, vrtoglavica, glavobolja, kao i napadaji plača, vrištanja, poteškoće sa spavanjem ili živčani pokreti.

Uzroci mizofobije

Kao i druge fobije, germafobija često počinje u djetinjstvu i mladosti. Vjeruje se da nekoliko čimbenika doprinosi razvoju ove fobije.

1. Negativna iskustva u djetinjstvu

Mnogi ljudi koji pate od germofobije mogu se prisjetiti određenog događaja ili traumatičnog iskustva koje je dovelo do strahova povezanih s klicama.

2. Obiteljska povijest

Fobije mogu imati i genetski uzrok. Ako član vaše uže obitelji ima neku fobiju ili druge anksiozne poremećaje, veći je rizik da ćete ih i vi razviti tijekom života. Međutim, to ne znači da ćete imati istu fobiju kao i oni i obrnuto.

3. Okolišni čimbenici

Na razvoj ove fobije također mogu utjecati uvjerenja i navike o čistoći ili higijeni kojima ste bili izloženi kao mlada osoba.

4. Promjene u mozgu

Određene promjene u kemiji i funkciji mozga mogu igrati ulogu u razvoju fobija.

Okidači za razvoj mizofobije su objekti, mjesta ili situacije koji pogoršavaju njezine simptome poput tjelesnih tekućina – poput sluzi, sline ili sjemena. Nadalje su to nečisti predmeti i površine poput kvaka, računalnih tipkovnica i miševa ili neoprane odjeće ili pak mjesta na kojima se skupljaju bakterije – avioni, bolnice, javni toaleti.

Liječenje mizofobije

Ako se utvrdi da osoba ne može normalno funkcionirati u društvu zbog opsesivnog razmišljanja o bakterijama, može se postaviti dijagnoza mizofobije. Ona se liječi terapijom, lijekovima i mjerama samopomoći.

Bakteriofobija: Uzrok, simptomi i liječenje neugodnog straha od bakterija

Zdravlje

01. stu 2021 0

Zdravlje

01. stu 2021 0

Psihoterapija ili savjetovanje može vam pomoći da se suočite sa svojim strahom, a najuspješniji tretmani su terapija izlaganjem i kognitivno bihevioralna terapija. Terapija izlaganjem ili desenzibilizacija uključuje postupno izlaganje okidačima fobije kako bi se smanjila tjeskoba i strah.

S vremenom se vraća kontrola nad mislima. Kognitivno bihevioralna terapija pak obično se koristi u kombinaciji s terapijom izlaganjem uključuje savladavanje niza vještina suočavanja koje možete primijeniti u situacijama kada vaš strah od klica postane prevelik.

Što možete napraviti odmah?

Određene promjene u navikama i stjecanje onih zdravih mogu vam pomoći kod savladavanja straha od klica. Neke od njih koja valja isprobati su meditacija, prakticiranje mindfulness tehnike, duboko disanja ili pak prakticiranje joge, smanjenje konzumacije kofeina ili drugih stimulansa.

Također, ne zaboravite zdravo jesti i dovoljno spavati te ne ustručavajte se potražiti pomoć.