Knjiga "Dobitnici i gubitnici - kratka i osebujna povijest globalne nejednakosti" u kojoj ekonomist Branko Milanović analizira nejednakosti u dohocima i bogatstvu od antičkog Rima do danas. Objavljena je u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Tim press.
Milanović u knjizi (273 str.) sustavno analizira tri vrste nejednakosti od antičkog Rima do današnjih dana – nejednakost među državama, nejednakosti unutar država te onu među svim građanima svijeta. U prvom dijelu knjige analizira nejednakost između pojedinaca unutar jedne zajednice, najčešće nacije. U drugom se bavi nejednakošću u dohocima između država ili nacija dok u trećem dijelu analizira nejednakost između svih ljudi na svijetu.
Svaki od ta tri tipa nejednakosti autor je npr. ilustrirao kratkim pričama (sličicama) te je tako opisao nejednakost kako ju ilustrira europska književnost 19. stoljeća u djelima “Ponos i predrasude” Jane Austen ili u Tolstojevu romanu “Ana Karenjina“, sudbinom obitelji bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, globalne srednje klase ili migranata iz država Magreba u Europi. Takođe, Milanović je kroz sličice opisao i nejednakost i vrijeme Rimskog Carstva, pod komunističkim režimima te ponudio i odgovor na pitanje koliku opasnost razlike u dohocima predstavljaju za kinesko jedinstvo.
U predgovoru hrvatskom izdanju autor ističe da se naša zemlja, po pitanju nejednakosti unutar država, kao i duga tranzicijska društva nalazi u situaciji razmjerno umjerene dohodovne nejednakosti prema standardima EU. No, navodi, postoji percepcija visoke nejednakosti koja je često povezana s mišljenjem da su neki iznimno visoki dohoci neopravdani te su proizvod monopolske moći ili političkih veza.
VEZANE VIJESTI
“U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim susjednim državama, “politički kapitalizam” živ je i zdrav, što potiče nezadovoljstvo običnih građana nejednakošću u društvu”, ističe Milanović. Uz to, za starije generacije koje se sjećaju razdoblja socijalizma, trenutna razina nejednakosti je izrazito visoka djelomično i stoga što je nejednakost u Hrvatskoj uistinu i porasla, iako ne dramatično.
Također, navodi Milanović, nejednakost u raspodjeli bogatstva u Hrvatskoj, potaknuta nevjerojatno velikim bogatsvom nekih tajkuna, još je veća od nejednakosti po dohocima, što prihlači veliku budućnost – bilo putem novinskih članaka u kojima se prikazuje bogatstvo tajkuna ili time što novopečeni bogataši postaju novi arbitri ukusa i javnog djelovanja.
Analizirajući nejednakosti u dohocima svih ljudi na svijetu (globalna nejednakost), autor ističe da se ona odnedavno smanjuje o prvi put od industrijske revolucije. To je, pojasnio je, rezultat stalnog porasta dohotka za oko 1,3 milijardeKineza, a smanjenju globalne nejednakosti pridonijele su i nedavne visoke stope rasta Indije, Vijetnama i Indonezije, što je iz siromaštva izvuklo milijune ljudi.
Navodi i da se u najvećoj mjeri uspjeh Azije može pripisati globalizaciji, odnosno slobodnijoj trgovini te jednostavnijem kretanju kapitala, tehnologije i ideja.
Milanović upozorava i da je smanjenje globalnog siromaštva i nejednakosti, koje se dogodilo ponajviše zbog ekonomskog rasta siromašnih država s velikim brojem stanovnika, bilo popraćeno i mnogo sporijim stopama rasta te rastućom nejednakosti u bogatim državama. Pri tome su porasle i nejednakosti u ekonomijama u razvoju (Kini, Indiji, Vijetnamu i slično).
“Negativna je strana smanjenja globalne nejednakosti vidljiva u rastućem jazu prosječnih stopa rasta u Aziji i Europi, ali – što je za nas još važnije – u rastućim nejednakostima na nacionalnoj razini, kako u azijskim, tako i u europskim državama”, navodi autor. Također, upozorava, da su i sadašnji migracijski pritisci, koje Europa trenutno osjeća, rezultat golemih razlika u prosječnim dohocima između država kao i samog aspekta globalizacije koja omogućuje jednostavnije kretanje dobara, usluga, kapitala, tehnologija i sl.
Branko Milanović (1953.) američki je ekonomist i vodeći je stručnjak za pitanja globalne nejednakosti te jedan od vodećih svjetskih znanstvenika koji se bavi pitanjem siromaštva i nejednakosti u dohocima.
Za svoj je rad u pomicanju granica ekonomskih znanja, sudobitnik Leontiefljeve nagrade za 2018. godinu. Milanović će 19. svibnja biti gost ovogodišnjeg 11. Subversive film festivala.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
