Nova knjiga norveške književne zvijezde Karla Ovea Knausgaarda, poezija iz pera dvojice tragičnih mađarskih pjesnika Sandora Maraija i Szilarda Borbelya, sjsjna satira islandskog književnika Eirikura Orna Norddahla te sofisticirana proza Lydie Davies i Virginie Despentes novi su naslovi kojima je nakladnika OceanMore.

Nakon knjige zapisa o svakodnevnom životu “Jesen”, OceanMore je objavio i drugi dio kvadrilogije “Enciklopedija godišnjih doba” norveškog pisca Karla Ovea Knausgaarda pod naslovom “Zima”, zbirku pisama i meditacija o predmetima, bićima i događajima ispisanu 2015. u očekivanju rođenja autorove četvrte kćeri.

Bilo da piše o sovi, cijevi, božićnim darovima, plišanim životinjama, spolnoj želji ili atomima, Knausgaard u ono o čemu piše unosi sadržaje i emocije, dajući svemu jednu novu čudesnu dimenziju koju smo u svakodnevici odavno zaboravili, stoji u najavi.

Knjiga, objavljena u prijevodu Muniba Delalića, drugi je dio kvadrilogije “Årstid encyklopedien” (Enciklopedija godišnjih doba: Jesen, Zima, Proljeće, Ljeto). Kritika je “Zimu” ocijenila kao zbirku iznimno profinjenih promišljanja o svakidašnjim stvarima koja rezultiraju nesvakidašnjom književnošću.

Islandski roman o holokaustu i ljubavi

Kao posebnu poslasticu sezone, iz OceanMora izdvajaju roman “Zlo” (prijevod Darija Lazić) islandskog pjesnika i romanopisca Eirikura Orna Norddahla, satiričnu kritiku rasizma i desničarskog populizma u priči o modernom ljubavnom trokutu između Židovke opsjednute nasljeđem holokausta, njezina muslimanskog dečka i ljubavnika neonacista u suvremenom Reykjaviku.

“Višestruko nagrađeni roman ‘Zlo’ progovara o holokaustu i ljubavi, o Islandu i Litvi, o rasizmu i populizmu ekstremne desnice, ali i o nasljeđu Drugoga svjetskog rata – čije nas suvremene utvare ne prestaju progoniti ni dan-danas”, stoji u najavi.

Eirikur Orn Norddahl (1978.) autor je devet knjiga poezije, šest romana, dviju zbirki eseja, te jedne filozofske kuharice. Aktivan je u zvučnoj i performativnoj poeziji, vizualnoj poeziji, poetskom filmu te raznim konceptualnim poetskim projektima. Za roman “Zlo” (Illska, 2012.) osvojio je Islandsku književnu nagradu i Nagradu islandskih knjižara, a bio je nominiran i za Književnu nagradu nordijskog vijeća. Francuski prijevod tog romana dobitnik je Nagrade Transfuge za najbolju nordijsku prozu.

Živi na Ísafjörðuru, stijeni nasred oceana, a vrijeme provodi i u švedskom Västeråsu, gradiću kraj jezera. Djela su mu prevedena na petnaestak jezika. Norddahl je knjigu osobno promovirao kao jedan od gostiju ovogodišnjeg Sa(n)jma knjige u Istri.

Vrhunska poezija

U izdanju OceanMora na hrvatskom je objavljena i zbirka “Tijelu” (prijevod Lea Kovacs) hvaljenoga mađarskoga pjesnika Szilarda Borbelya, kompleksna poetska kompozicija koja preispituje osobni i društveni odnos prema ljudskom tijelu, dajući glas dosad nečujnoj ženskoj traumi.

Autor u 59 poglavlja nadahnuto pripovijeda o vlastitome metafizičkom poimanju tijela i jezika, ali i o misteriju samoga postojanja. Njegove su prozne pjesme prepjevi ispovijesti o rođenju, životu i smrti utemeljeni na autentičnim životnim pričama žena koje su izgubile dijete, preživjele povijesne strahote ili iskusile druge nedaće.

Szilard Borbely (1963.-2014.) općenito se smatra jednim od vodećih europskih pjesničkih glasova 21. stoljeća. Njegova pjesnička djela nagrađena su nizom priznanja. Zbirka “Tijelu” najavljena je kao zaokruženi poetski projekt koji uzdiže žensko tijelo u simbol mučeništva i Tijela, u izravnoj suprotnosti s religijsko-kulturnim mitovima zapadne civilizacije.

Zbirka poezije mađarskog pisca i novinara Sandora Maraija “Četiri godišnja doba” iz 1938. (prijevod Viktorija Šantić), najavljena je kao zbirka besprijekornih proznih epigrama o malim ali sudbonosnim životnim događajima uobličenih s iznimnom vještinom i rezigniranom mudrošću pisca visokih moralni zahtjeva.

“Sándor Márai majstor je kratkih, jezgrovitih tekstova napisanih u filozofskome duhu, tekstova koji bi se suvremenim jezikom mogli nazvati meditacijama ili ljekovitim mislima”, stoji u najavi. “Znao je da je higijenu ljudskoga duha nužno održavati, znao je da su taoističke mudrosti, budističke priče i kratke dnevne kontemplacije potrebne kao zalogaj kruha. Znao je i to da je posao pisca stvaranje misli, da je umjesto onih koji misao ne mogu oblikovati sami, pisac kipar riječi”, dodaje se.

Čarobna proza dviju velikih majstorica

Novi je naslov i zbirka priča “Ne mogu i neću” (prijevod Maja Šoljan) američke spisateljice Lydije Davies, jedne od tek troje živućih autora koji su se pojavili u prestižnim izdanjima The Best American Short Stories i The Best American Poetry, koju se opisuje kao “čarobnjakinju samosvijesti” i “skraćenog Prousta”.

U najboljoj tradiciji velikih majstorica američke kratke priče, niz nastavlja Lydia Davis – magičnim komprimiranjem svakodnevice, neprimijećenih detalja, usputnih razgovora, spletom svojih i tuđih snova, stvara začudne price neuobičajenih formi, ističe se u najavi.

“Neke su poput aforizama, poput poezije u prozi, parabola, briljantno duhovite ‘priče-žalbe’ i bolno potresne. Mnogi bi pisci na temu ispisali čitav roman, ali njoj je dovoljno nekoliko rečenica, nekoliko stranica, jer priču možemo smjestiti bilo gdje, a najobičniji trenutci koje jedva zamjećujemo mogu nas udariti svojom nesmiljenom okrutnošću”, dodaje se.

Objavljen je i treći i posljednji dio legende o Vernonu Suboteksu “Vernon Suboteks III” (prijevod Ita Kovač) francuske spisateljice Virginie Despentes, najavljen kao najeksplozivniji do sad.

Završni dio trilogije o šarmantnom DJ-u precizna je kronika našeg vremena i eksplozivni oproštaj od već amblematske književne figure. Virginie Despentes, nadarena i suosjećajna pripovjedačica, majstorski zaokružuje život Vernona Suboteksa – priču koja joj je donijela hvalospjeve svjetske kritike.

Ova trilogija samo je u Francuskoj dosad prodana u više od milijun primjeraka, a prevodi se na preko dvadeset jezika.